Veštačka krv- pronalazak za Nobelovu nagradu?

 veštačka krv- pronalazak za nobelovu nagradu? Pronalazak tima rumunskih istraživača mogao bi iz temelja da promeni medicinski svet. Stručnjaci kažu da je ovaj pronalazak za Nobelovu nagradu, ali neizvesno finansiranje u Rumuniji moglo bi da zaustavi ovaj projekat.

Pronalazak tima rumunskih istraživača mogao bi iz temelja da  promeni  medicinski svet. Stručnjaci kažu da je ovaj pronalazak za Nobelovu nagradu, ali neizvesno finansiranje u Rumuniji  moglo bi da zaustavi ovaj  projekat. Treba odmah naglasiti da se ovde radi o uspešnom testiranju  veštacke krvi na životinjama.  Ali da vidimo šta je veštačka krv. Radu Silagi Dumitresku, šef rumunskog istraživačkog tima koji od 2007. godine radi na ovom projektu kaže: ’’Mozda bi prikladnije ime bilo privremeni supstitut, zamena za krv koji bi se koristio u hitnim slučajevima  gubitka velikih količina krvi. Prva pomoć značila bi unosenje  ovog supstituta u  krvotok kako bi se srcu omogučilo da  prenese  kiseonik tkivu. Ne radi se o integralnom supsitutu za krv. Krv je mnogo komplikovanija, u krvi je imuni sistem, specijalni transporteri za razne molekule. Mi želimo samo da  dobijemo tečnost koja prenosi kiseonik  u organizam  dok se ovaj ne oporavlja ili  dok nam od donatora neće stići  prava krv .’’

Novinu koju sa sobon donosi rumunski pronalazak je ta da prenosi  kiseonik  kao i prava krv, da je potpuno sterilan  i može da se proizvede u neograničenim količinama jer je laboratorijska supstanca- naglašava Radu Silagi Dumitresku. Prvi put je korišćen jedan protejin  Hemeritrin  na  bazi gvozdja, dobijen iz  morskih crva kao i hemoglobin ali je mnogo otporniji na  stresne faktore. U prvoj fazi upotrebljena je krv morskih crva, ali se sada protejin gaji u laboratoriji pomoću genetski modifikovanih bakterija. Supstanca sadrzi i vodu,  so, a pojedinim preparatima dodaje se i albumin, drugi protejin kao element zaštite od stresnih agenata- precizirao je Radu Silagi Dumitresku:’’ Svet pokusava već više godina da reši problem veštačke krvi, odnosno da proizvede veštačku krv. Bio sam u jednom  kolektivu u Engleskoj koji je pokušao da pronadje rešenje za veštačku krv. Pre toga radio sam u jednom američkom kolektivu na  molekulama koje nisu imale ništa zajedničkog sa veštačkom krvlju. Ova dva iskustva pomogla su mi da  pronadjemo  sasvim novu soluciju. Kada sam se vratio u Kluž, pokušao sam da  primenim ovu soluciju i imao sam sreće  jer su nas kolege iz SAD i Engleske podržali u pokušaju da  definišemo  novu direkciju ovde u Klužu.’’

 

Radu Silagi Dumitresku  je želeo da precizira da ovaj proizvod ne treba da ostane u organizam više od 2 dana, jer nije trajni supstitut za pravu krv. Solucija omogućava jedan dan ili nekoliko sati  organizmu da  funkcionise dok  ne regeneriše  krv sa svim  njenim funkcijama.

Veštačka krv iz Rumunije uspešno je testirana na laboratorijskim životinjama i nije pokazala negativne efekte.  Istraživački tim  ocenjuje  da će ako se astavi finansiranje projekta biti potrebno  još oko 5 godina  da  se veštacka krv  koristi u centrima za transfuziju i pojedinim zdravstvenim ustanovama. Radu Silagi Dumitresku objašnjava:’’ Nama su potrebne godina ili dve da radimo  sa  čelijskim kulturama  da bi smo bili sigurni da smo otklonili eventualne sekundarne efekte materijala na kojim radimo. Iz iskustva drugih grupa koje su testirale ljudske subjekte mogu da vam kažem da bi nam trebalo još dve tri godine rada  pre nego što ćemo dobiti, ako sve ide po planu,  dozvolu za  upotrebu veštačke krvi u bolnicama.’’

 


www.rri.ro
Publicat: 2013-12-20 08:57:00
Vizualizari: 477
TiparesteTipareste