Ko se boji evroskeptika ?(06.06.2014)

ko se boji evroskeptika ?(06.06.2014) U Evropi su u usponu skepticiram, populizam ili čak ekstremizam što se može zaključiti po rezultatima sondaža i nedavnih izbora za Evropski parlament.

U Evropi su u usponu skepticiram, populizam ili čak ekstremizam što se može zaključiti po rezultatima sondaža i nedavnih izbora za Evropski parlament. Mapa nove komunitarne vlade pokazuje da se na prvom mestu nalazi  grupa Evropske narodne partije  ispred  grupe  Progresističke alijanse socijalista i demokrata. Liberali ostaju treća snaga Evropskog parlamenta, a zeleni četvrta. Sve ove grupe osvojile su manje mesta u odnosu na prethodnu vladu. Radikalna desnica je u usponu  kao i Grupa  Evropa slobode i demokratije okupljene oko UKIP-a. Drugim rečima rezultati su potvrdili strepnje judi koji se plaše  eurofobnih i evroskeptičkih partija. Postoje solidni razlozi za zabrinutost jer pomenute političke stranke predstavljaju kritički glas protiv  načina na koji izgleda  Evropa danas. Ove stranke se suprostavljaju migraciji, Šengenskom prostoru i slobodnom protoku  osoba, zalažu se za napuštanje evra, koji je po njima  glavni  krivac za ekonomsku krizu u Evropi, i ne isključuju  ideju da  ostave Evropsku uniju da se sama sruši. Nije  teško shvatiti  zasto ovi radikalni pokreti  protiv Evropske unije  stiču  sve veći broj evropskih  pristalica. Jedan od razloga je taj da su ljudi na vlasti izneverili očekivanja, dozvolili  Briselu da preuzme uzde, evropskim ekonomijama da se isparcelišu, a Evropa da se  podeli na bogate i siromašne, jake i slabe, na autoritarne i  podredjene – kažu analitičari  Diaria Ekonomika. Pred ovolikim  neizvesnostima, ko može da odoli skepticizmu kada je reč o budućnosti Evrope. O ovim izborima rečeno je da će se razlikovati od ostalih. Politički analitičar Bogdan Kirijeak  objašnjava:’’ Kampanja se oslanjala na postkrizne ekonomske  teme. Nije se govorilo o Evropi budućnosti već o imigraciji, nezaposlenosti, radnim mestima, odnosno pre svega o unutrašnjim pitanjima  specifičnim svakoj članici Unije.  Mislim da Evropa ne može da se ponosi rezultatom izbora i predizbornom kampanjom.’’

 

Ono što najviše iznenadjuje je  mnogo veća izlaznost nego pre 5 godina, primečuje analitičar Kristijan Parvulesku i dodaje:’’ Ako je suditi po rezultatima  u Francuskoj,  biračko telo opredelilo se protiv Evrope. U Rumuniji i Belgiji situacija je komplikovanija.  Antievropska  ekstremna desnica  osvojila je važne mandate, ali  glavne evropske politicke stranke  kontrolišu  i dalje  sa distance Evropski parlament.’’

 

Izbori u Rumuniji  nisu  ojačali redove evroskeptika.  Na pitanje koji je bio najveći ulog ovih izbora, Bogdan Kirijeak je odgovorio:’’ Jedan jedini. Predsednički izbori u novembru ove godine. Naši političari  nisu uspeli  da probude interes birača za evroparlamentarne izbore. Politička borba vodila se na unutrašnjopolitičke teme i svodila na napade predsednika Trajana Baseskua i premijera Viktora Ponte. Oni su zauzeli celu političku scenu i debate u medijima.  Ova kampanja bila je za ili protiv  Baseskua . Veliki pobednik je  Socijal-demokratska partija (PSD), gubitnici  su  Nacionalna liberalna partija (PNL) i  Demokratsko –liberalna partija  kao i  Partija  narodnog pokreta  jer postignuti rezultat ove poslednje stranke udaljavaju gospodina Baseskua od  aktivne politike.’’

 

Do sada Rumunija je obavljala manje vazne funkcije u  Evropskom parlamentu  i nameće se pitanje šta će sada biti. Bogdan Kirijeak objašnjava:’’ Ne verujem da će biti spektakularnih promena. Imali smo jednog super komesara za poljoprivredu Dačijana Čološa koji je delovao kao evropski komesar,  ne kao  predstavnik  Rumunije u Evropskoj komisiji.  Evropski standard je ispunjen ali ne i rumunski  kao ni standardi svih nacija koji imaju predstavnike na sličnim funkcijama. Od naših ljudi na funkcijama u Briselu ne treba očekivati ništa – biće u prvom redu oštri kritičari Rumunije.’’

 

Rumunija u evropskom parlamentu ima 32 poslanika.  Vladajuća  alijansa levog centra, u čijem su sastavu Socijal-demokratska partija ( PSD),  Nacionalna unija za progres Rumunije (UNPR) i Konzervativna partija (PC) osvojila je 16 mandata, a opozicione stranke  desnog centra  Nacionalna liberalna partija (PNL) i Demokratsko-liberalna partija (PDL)  šest,  Demokratski savez Madjara u Rumuniji 2 mandata i propredsednička Partija narodnog pokreta (PMP) takodje dva. Mandat u evropskom parlamentu osvojio je i nestranački kandidat Mirča Dijakonu, iznenadjujuća pojava u svetu kojim dominiraju partijske structure.


www.rri.ro
Publicat: 2014-06-11 11:29:00
Vizualizari: 436
TiparesteTipareste