Vlade i ljudska prava

vlade i ljudska prava Nepoštovanje ljudskih prava odigralo je presudnu ulogu za pojavu ili pogoršanje mnogih aktuelnih kriza, ocenjuje organizacija Hjuman Rajc Voč u svom godišnjem izveštaju.

Nepoštovanje ljudskih prava odigralo je presudnu ulogu za pojavu ili pogoršanje mnogih aktuelnih kriza, ocenjuje organizacija Hjuman Rajc Voč u svom godišnjem izveštaju. Organizacija upozorava da vlade prilikom donošenja bezbednosnih i antiterorističkih mera ne treba da zanemare ljudska prava. Izvršni director HRV Kenet Rot predstavljao je  u Bejrutu dokument od 656 stranica u kojem se analizira situacija ljudskih prava u 90 država sveta. U izveštaju se navodi da uspon terorističke organizacije Islamska država spada u red globalnih izazova koji su odmah podredili ljudska prava. ’’Ali Islamska država nije došla niodkuda. Pored nepostojanja bezbednosti posle američke invazije Iraka u 2003. godini, sektarske politike i zloupotrebe iračke i sirijske vlade kao i medjunarodna nezainteresovanost bili su glavni faktori koji su išli na ruke Islamske države. Više od 200.000 osoba je poginulo u četvorogodišnjem sukobu u Siriji, a prema podacima iz Izveštaja Sjedinjenih Američkih Država i njeni saveznici dozvolili su da njihove vojne akcije protiv Islamske države zasene napore da režim Asada prekine sa zloupotrebama. Nigerija, Kenija, Egipat i Kina uzvratile su na realne ili predpostavljene terorističke pretnje merema koje su na kraju dovele do krize.

 

Izveštaj HRV upozorava da u Francuskoj postoji opasnost da odgovor vlade na napad na sedište publikacije ’’Šarli ebdo’’ ima negativne efekte na slobodno izražavanje mišljenja i može da ohrabri i druge vlade da koriste slične zakone protiv neistomišljenika. Hjuman rajts voč navodi da u svim delovima sveta gde se vode borbe krše se ljudska prava. Predsednik oragnizacije kaže da ono što se smatralo arapskim prolećem preraslo je u rat i represiju. Islamisti čine masovne zločine na Srednjem istoku,  u nekim delovima Azije i Afrike, dok su se u Ukrajini pojavile tenzije karakteristične hladnom ratu. Ponekad se čini da je svet na putu raspada, dodao je Knet Rot. Analizirajući proslogodišnje dogadjaje, on smatra ’’da mnoge vlade, na prvi pogled preokupirane ljudskim pravima, smatraju da su pretnje po bezbednost važnije od ljudskih prava, i zato ih potiskuju u drugi plan smatrajući ih luksuzom.» Ovakav stav nije samo pogrešan i bezperspektivan, već i kontraproduktivan, ocenjuje predsednik organizacije Hjuman rajc voč.

 

Kada je reč o ukrajinskoj situaciji, u izveštaju se precizira da su civili najviše stradali i ukazuje na zloupotrebe obe zaračene strane. Pažnja posvećena sukobu u Ukrajini potisnula je u drugi plan ruske zloupotrebe na Krimu, gde su Tatari, pobornici protiv aneksije poluostrva i novinari postali mete ruskih paramilitarnih grupa. Za Rumuniju, kao graničnu državu NATO pakta, jačanje južnog boka Alijanse predstavlja apsolutni prioritet. Nedavno je u GLOBSEK-u u Bratislavi, u okviru rasprava na strateške teme šef rumunske diplomatije Bogdan Auresku ukazao je na krizu bezbednosti bez presedana u Evropi posle drugog svetskog rata koja je izbila prošle godine kada su prekršene fundamentalne norme medjunarodnog prava i založio se za nedvosmisleni zajednički pristup krizi. Uprkos postignutim sporazumima sukob se nastavlja i stradaju ljudi, a rasplet je neizvestan.

 

U intervju za Radio Rumunija profesor Julijan Fota, bivši predsednički savetnik za odbrambena pitanja, o posledicama nastavljanja vručeg  sukoba na granici Rumunije kaže: ’’Naša bezbednosna situacija zavisi od dogadjaja u Ukrajini, kao što je zavisila  2008. godine  od situacije u Gruziji. Ova ukrajinska kriza kao i nelegalna aneksija Krima samo pojačaju ovu neizvesnost i zabrinutost. Šta možemo mi da uradimo u ovoj situaciji ? Nemamo kontrolu nad medjunarodnom  situacijom, mi smo mala država, ali kontrolišemo našu situaciju. Ja smatram da je najbolje da ne ponovimo situaciju iz 1940. godine kada smo morali da za 48 sati predamo teritorije bez reakcije.

(prevod- Mirca Mihaj)


www.rri.ro
Publicat: 2015-02-20 18:25:00
Vizualizari: 399
TiparesteTipareste