Ekonomske prognoze (16.08.2016)

ekonomske prognoze (16.08.2016) Rumunska ministarka javnih finansija Anka Dragu prognozira da će privreda Rumunije ove godine zabeležiti rast od 4,2% i od 4,5% u proseku u 2017, 2018 i 2019. godini

Rumunska ministarka javnih finansija Anka Dragu prognozira da će privreda Rumunije ove godine zabeležiti rast od 4,2% i od 4,5% u proseku u 2017, 2018 i 2019. godini, iako su medjunarodne finansijske institucije korigovale nadole prognoze o ritmu rasta rumunske privrede u narednim godinama. Ministarka je objasnila da ,,po pravilu prognoze medjunarodnih institucija su pesimističkije, naročito kada je reč o dužem periodu.'' ,, Sada jedna prognoza za narednu godinu ima mnoge nepoznatice. Nacionalna komisija za prognozu raspolaže većim brojem instrumenata i ova naša komisija poznaje sve specifičnosti rumunske privrede. Odredjene razlike su normalne, ali do kraja godine ove će se smanjiti '' -dodala je Anka Dragu. Svetska banka javlja da je osetno smanjila prognoze o evoluciji rumunske privrede u naredne dve godine. Rast privrede naše zemlje procenjuje se na 3,7%, odnosno na 3,4%, smanjenje koje iznosi 0,4, odnosno 0,6 indeksnih poena u odnosu na prvobitne prognoze . U maju Evropska komisija je saopštila da že se privredni ritam Rumunije usporiti u 2017. godini na 3,7%.I MMF upozorava da že se najviši privredni rast zabeležen ove godine smanjiti u 2017. godini na 3,6%. Privredni analitičar Aurelijan Dokija zaključuje: ,,Vesti su veoma dobre za našu privredu jer privredni ritam ostaje visok, jedan je od najvećih u Evropi. Ove godine iznosiže 4,2% a sledeće 3,7%. Evropska komisija upozorava medjuntim na opasnost od evolucije budžetskog deficita koji se ove godine povećava dva puta, sa 1,4% na 2,8%, a u 2017. Komisija smatra da že budžetski deficit iznositi 4%. Ovde postoji razlika u prognozi. Ministarstvo finansija i Komisija za prognozu smatraju da se može realizovati budžetski deficit ipsod 3% i u 2017. godini. Pored budžetskog deficita veoma važni su i podaci o stopi inflacije, pre svega zbog pojeftinjenja nafte i energije na medjunarodnom tržištu, koji su uticali na smanjenje inflacije u Rumuniji i Evropi. U prvom delu tekuće godine stopa inflacije je otala negativna, ali u drugoj očekuje se rast do 2%. Evolucija inflacije zavisi od energetskih tokova, a u poslednje vreme na medjunarodnim tržištima vlada visoka volatilnost cena energetskih proizvoda. U ovoj oblasti nisu isključena iznenadjenja.''

 Evropska komisija izrazila je rezerve i prema Zakonu o vraćanju stanova bankama. Prema pomenutom zakonu osobe koje ne mogu otplatiti hipotekarni kredit za stan vrednosti od najviše 250000 evra u trenutku potpisivanja ugovora sa bankom, mogu da vrate stan banci u zamenu za brisanje duga. Potrebno je samo da obaveste banku o njihoj nameri. Analitičar Aurelijan Dokija kaže: ,,Istina je da Evropska komisija medju rizike sa kojima se Rumunija može suočiti ove godine ubraja i ovaj zakon koji može u odredjenoj meri da destabilizuje finansijska tržišta. Ovo nije prvi put kada se Komisija izjašnjava u vezi sa ovim pitanjem. Medju rizike Komisija pominje i eventualna fiskalna skretanja koja se mogu pojaviti u izbornim godinama. Svesni smo ove opasnosti , ali treba da vidimo u kojoj će se meri ovi rizici realizovati.''

 

 U prvom tromesećju tekuće godine bruto nacionalni proizvod naše zemlje povećan je za 4,3% u odnosu na isti period 2015. godine, a u odnosu na poslednje tromesećje prošle godine za 1,6%. Po oceni glavnog ekonomiste Narodne banke Rumunije Valentina Laze ekonomski rast Rumunije ne može se bazirati na smanjenje poreza ili na fiskalno rastereženje: '' Za ekonomski rast iscrpljena su fiskalna smanjenja i poreska relaksacija. Svi treba da shvatimo, i obični ljudi i političari, da više ne može biti reči o monetarnoj i fiskalnoj relaksaciji. Ovaj izvor je presušio. Polazeći od ovog zaključka, potrebno je da pronadjenmo druge prave resurse za srednjoročni i dugoročni ekonomski razvoj: kapital, radnu snagu i produktivnost.'

Valentin Lazea kaže da je pored utvrdjivanja razvojnih ciljeva potrebno da se dogovorimo i ko ko treba da ih realizuje, drzava ili privatni sektor. On smatra da nam je potrebna promena mentaliteta i saradnja izmedju javnog i pravatnog sektora. Državi treba da pripadne uloga utvrdjivanja razvojnih principa, a privatnom sektoru ekspertiza za odvijanje i realizaciju velikih projekata u ključnim sektorima.

 


www.rri.ro
Publicat: 2016-08-16 16:46:00
Vizualizari: 471
TiparesteTipareste