Rumunsko ribarstvo (13.06.2017)

 rumunsko ribarstvo (13.06.2017)   Rumunska robolovna industrija zauzimala je čelna mesta u vreme komunizma, bila je čak trecća na svetu posle industrije Sovjetskog Saveza i Istočne Nemacke.

Rumunska robolovna industrija zauzimala je čelna mesta u vreme komunizma, bila je čak trecća na svetu posle industrije Sovjetskog Saveza i Istočne Nemacke. U šesdesetim godinama Rumunija je raspolagala ogromnom okeanskom ribolovnom flotom koja je u okeanima lovila sardine, heringe i druge vrste morskih riba. Na ovoj floti bilo je zaposleno vise od 6000 osoba. U tom periodu Rumunija je eksploatisala oko 90 % od ukupno 500 000 hektara vode, 76 000 kilometara reka i 1075 kilometara Dunava. Sa unutrasnjih voda proizvodnje je bila od oko 60 hiljada tona, a iz okeana od 150 000 tona godišnje. Veliki deo ove količine prodat je kao sveža riba, ali velike količine stigle su i u fabrikama konzervi u gradovima Galaci, Tulča, Sulina i Konstanca. Unutrašnja potrošnja je bila pokrivena a izvozilo se oko 100 000 tona ribe godišnje. Posle 25 godina proizvodnja ribe u Rumuniji je smanjena na 11 000 tona godićnje, odnosno na 8% domaće potrosnje, iako naša zemlja ima najveću hidrolosku mrežu medju zemljama Evropske unije sa vise od 8 hiljada km unutrašnjih reka, a preko Dunava ima pristup moru i planetarnim okeanima. Marijan Kuzdrioreanu, predsednik Asocijacije preradjivača, uvoznika, izvoznika i trgovaca ribom objašnjava: ,,Imali smo mnogo vise riba pre drugog svetskog rata. Od 1920. do 1930. godine imali smo oko 1 800.000 hektara vodene površine za eksploataciju. Bili smo prvi avakultor Evrope. Dolaskom komunizma, vode su presušene prepustajući mesto poljoprivredi. Potreba za ribom bila je mnogo veća u vreme komunizma, od oko 8-10 kg po stanovniku. Ovde je veliki udeo imao okeanski ribolov. Imali smo ribolovnu flotu, treću u Evropi i desetu u svetu. Nismo samo zadovoljili sam unutrasnju potražnju, već i izvozili. Nažalost ostali smo bez flote i sada uvozimo ribu. Pokrivamo samo 10-15 odsto domaćih potreba, a ostalo uvozimo. Nestali su čuveni brodovi Polar koji su profesionalno preradjivali ribu na brodu. U mom 27-mogodišnjem iskustvu uverio sam se da se najbolji kvatitet ribe postiže kada je ova odmah preradjena. Ovi brodovi Polar bili su opremljeni plivajućim fabrikama za preradjivanje ribe.''

 

U Rumuniji u poslednjim godinama razvijali su se proizvodni kapaciteti skoro u svim zupanijama. Postoje 84 500 ribnjaka, 3000 uzgajališta i oko 60 farmi pastrmki. Strukturom akvakulturne poizvodnje dominiraju ciprinide (krupatica,, saran, deverika). U ribnjacima uzgajaju se i pastrmka, stuka. Som, keciga.: ,, Rumunija ima 7 vrsta riba iz porodice ciprinida, a u celom svetu oko 2000. Najvažnije vrste su saran-specificna riba za akvakulturu, i ostali derivati tolstolobika. Retko se izvozi, ali preradjujemo puževe rapane venosa, invazivne vrste koja se aklimatizovala u Crnom moru. Ne radi se o velikim kolicinama, ali se izvozi u Aziju, Koreju, Japan. Za izvoz nemamo dovoljnih količina riba.''

 

Najomiljenije vrste riba kod nas su morska pastrmka i skuša. Prodaja ovih riba je prema podacima glavnih uvoznika i distributera ribljih proizvoda povećana prošle godine za 5% u odnosu na prethodnu. Prema istim podacima Rumuni su sve više ziteresovani za morske plodove, tako da je tržište reagovalo i dostiglo vrednost od 235 miliona evra i ove godine bi moglo da se poveća za 5%.

 

Operacioni program za ribolov i morske poslove odobrava zainteresovanima za akvakulturu evropske fondove u visini od 170 miliona evra za period 2014-2020. godina. Ipak mali broj ribarskih brodova i ribarskih luka kao i skromne mogucnosti za preradu podstiću uvoz uprkos ogromnom neupotrebljenom potencijalu naše zemlje.


www.rri.ro
Publicat: 2017-06-13 08:08:00
Vizualizari: 558
TiparesteTipareste