Morski otpad (29.03.2019)

morski otpad (29.03.2019) Morski otpad predstavlja veliku pretnju po morsku sredinu celog sveta.

Morski otpad predstavlja veliku pretnju po morsku sredinu celog sveta. Sve veće količine plastičnog otpada dospevaju u vode, ugrožavajući zdravlje ekosistema. 

Prema rezultatima studija, do 2050. godine imaćemo više otpada nego riba, jer tone plasti;nog otpada plutaju okeanima. 85% količina morskog otpada je plastičnog porekla i na pojedinim morima plove prava plastična ostrva. Mnoge morske vrste poistovečuju plastične mikročestice sa hranom i na kraju ovaj otpad ulazi u ljudsku hranu. Ekolozi upućuju alarmne signale i traže da se pronadju efikasne mere za smanjenje količina morskog otpada. Luis Popa, generalni direktor Nacionalnog muzeja prirodne istorije ,,Grigore Antipa'' u Bukureštu o uticajima plastičnih materija na morsku sredinu kaže: ,,Pre svega želim da kažem da je od 1960. godine počela proizvodnja plastike i da je nakon 50 godina u svetu već proizvedeno 300 miliona tona. Nafta čini 90% sirovine za proizvodnju plastike. Praktično industrija plastike upotrebljava iste količine nafte kao celokupna vazduhoplovna industrija. Plastika je sintetički materijal koji se teško rastvara i zbog toga ga koristimo, ali kada postaje otpad pretvara se u veliki problem. Koji su efekti plastike? Pre svega ima neposredne ali i posredne efekte na životinje. Plastične čestice koje stižu na plaže smanjuju temperaturu plaža negativno utiču na reprodukciju kornjače, kojima je potrebna odredjena temperatura. Skoro 50% morskog otpada pluta na površini, a druga polovina dospeva na dno okeana. Ovde plastični otpad menja razmenu kiseonika i sastav životinjskog i biljnog sveta. Mnoge čestice postaju hrana morkih životinja.”

 

Od 2009. godine Organizacija ,,Mare Nostrum'' iz rumunskog grada Konstance nadgleda crnomorske plaže i uklanja otpad. 2018. godina smatra se za najprljavijom godinom na rumunskom primoriju. Od 2014. godine do sada inventarisano je i ukljonjeno više od 100 hiljada vrsta otpada. Neslavni rekord pripada sektoru iz Konstance (22.612), dok se na suprotnom polu nalaze Kostinešti (4096) i Korbu (4182). Marijan Paju, ekspert Nevladine organizacije ,,Mare Nostrum'' ističe: ,,Nažlost, prošle godine imali smo najviše otpada. Iako smo na početku mislili da ćemo imati jednu čistiju godinu, uspostavilo se da je bila najprljavija sa 38.000 otpada i to samo u jesenjem periodu. Ove količine su ogromne. U 2015. godini imali smo oko 2019. elemenata u prolećnoj sezoni, u 2016 imali smo 3885, u 2017. već 18.000, a u 2018. imali smo 24 000. Identifikovani elementi su u ovom periodu bili u porastu. Praktično povećani broj otpada odnosi se na otpad malih dimenzija, osim odeće i gradjevinskog materijala. Ovaj otpad koji mi prikupljamo i šaljemo na uništavanje nalazi se u pesku. U poslednjim godinama opušci su bili najčešći otpad. U sektoru Konstance identifikovali smo u jesenjoj sezoni preko 6000 opušaka na ovom prostoru od samo 10.000 kvadratnih metara.''

 

Organizacija ,,Mare Nostrum'' trenutno radi na Projektu ,,Lakši pristup publike podacima o morskom otpadu u cilju smanjenja morskog zagadjenja u Crnomorskom bazenu''. Glavni cilj projekta je promovisanje solidnije transnacionalne integracije informacija, saznanja i ekspertiza iz oblasti monitoringa sredine i problema sa morskim otpadom u Crnom moru. Marijan Paju objašnjava: ,,Ovim projektom želimo da centralizujemo postojeće podatke i olakšamo pristup ne samo istraživačima i institucijama koje mogu koristiti ove podatke za efikasniji menadžment, već i običnim ljudima kako bi se upoznali sa situacijom morskog otpada i mogućnostima  smanjenja otpada na rumunskom primoriju. Posle ovog Workshop-a zaključci su bili elokventni i pokazuju koji je stepen dostignut. Samo neke institucije prikupljaju ove podatke. Zapravo, skoro niko ne vodi računa o godišnjim količinama proizvedenog i prikupljenog otpada.“

 

U mesto zaključka, moramo reči da se u maju, u Rumuniji, Turskoj, Bugarskoj i Ukrajini organizuju novi workshop-ovi ove vrste u okviru evropskog projekta ANEMONE.


www.rri.ro
Publicat: 2019-03-29 01:00:00
Vizualizari: 1478
TiparesteTipareste