Kolektivni portret rumunske omladine

kolektivni portret rumunske omladine Uporedjenju sa ostalih 9 zemalja Jugo-istočne Evrope, u kojima je realizovana studija, Rumunija ima jedan od najnižih nivoa demokratske podrške.

Nedavna sociološka studija, sprovodjena na inicijativu Fondacije Friedrich Ebert iz Rumunije posvećena je mladima, o kojima se puno govori, ali je malo poznata kategorija i, prema tome, slabo zastupljena na nivou socijalnih politika. Istraživanje obavljeno u 2018. godini odnosi se na stav, mentalitet i percepciju Rumuna uzrasta od 14 do 29 godina o sebi, porodici, vaspitanju, životnom stilu, religiji i demokratiji. Sem Rumuna, u pomenutu studiju uključeni su mladi iz još 10 evropskih zemalja, članica i nečlanica Evropske unije. Svi ekonomski i socijalni pokazatelji koji se odnose na mlade u Rumuniji veoma loše izgledaju, smatra sociolog Gabrijel Badesku, koji je pomenutu studiju realizovao zajedno sa Danijelom Sanduom, Danijelom Angi i Karmen Greab. Neke od pomenutih pokazatelja treba analizirati u širem evropskom kontekstu. Primera radi, više od polovine rumunskih ispitanika tvrdi da demokratija je dobar oblik vladavine, ali 23 odsto ocenjuje da, u dotičnim uslovima, diktatura je bolja od demokratije. Uporedjenju sa ostalih 9 zemalja Jugo-istočne Evrope, u kojima je realizovana studija, Rumunija ima jedan od najnižih nivoa demokratske podrške, u kontekstu u kojem, ionako, dotičan trend totalitarizma prisutan je u svim evropskim državama. Važna je, medjutim, činjenica, da promenom generacija ne pojavljuju se bolji gradjani, skloniji demokratiji, smatra sociolog Gabrijel Badesku: "Ovaj pad privrženosti demokratiji nije svojstven svim starosnim kategorijama. Kada govorimo o kvalitetu demokratije, mladi su vulnerabilna i problematična kategorija. Imamo studije koje pokazuju da onda kada neki stavovi se pojavljuju u mladim godinama, teško je ih promeniti, jer ostaju utisnuti i se nastavljaju.”

           

Pored sociopolitičkog stava, studija Fondacije Friedrich Ebert analizira i uporedjuje podršku manjinama u Rumuniji i ostalih devet država. Gabrijel Badesku precizira: "Podrška manjinskim pravima je slaba medju mladima. Za neke kategorije manjina, Rumunija ima najniže vrednosti medju svih 10 zemalja. Rumunija ima drugi najniži nivo podrške pravima etničkih manjina, i treći najniži nivo podrške za prava siromašnih ljudi."

            

Pored ove vrste mentaliteta, istraživanje je obuhvatilo još jednu činjenicu: postojanje razlika u Rumuniji, ne samo izmedju regiona, već i izmedju ruralnog i urbanog. Razlika izmedju gradske i seoske omladine je očigledno na štetu poslednjih, jer, prema drugim istraživanjima, u 2017. godini stopa rizika od siromaštva u ruralnoj sredini bila je od 37,3%, šest puta veća od 6,1% u urbanoj sredini. U ovim uslovima, istraživanje o mladim osobama iz 2018. godine pokazuje da 23% mladih na selu spada u takozvanu NEET kategoriju (ne radi, ne uci i ne obučava se), to jest nije uključeno ni u jednom obliku obrazovanja, ali nije ni zaposleno. Taj procenat u ruralnoj sredini je dva puta veći nego u urbanoj, a onakva razlika ne postoji više u drugim državama Evropske unije. Takodje, u odnosu na ekonomsku situaciju, autori studije objašnjavaju i veliki procenat onih koji žele da emigriraju. Za razliku od 2014., kada je sprovedeno prethodno istraživanje o mladima i kada je 60% onih izmedju 14 i 29 godina želelo da ode u inostranstvo, u 2018. godini taj procenat je pao za skoro 30%. Reč je o želji, ne o konkretnim planovima, kaže sociolog Danijel Sandu: "Intenzitet želje nije bitan element ako želimo saznati hoće li oni napustiti domovinu ili ne. Naprotiv, želja za odlaskom može se tumačiti kao odgovor na pitanje: "Kako ocenjujete svoje razvojne mogućnosti u vašoj zemlji?". Ako je ekonomska situacija u sopstvenoj zemlji teška, kao što je bio slučaj u 2014. godini, i ako imaju manje mogućnosti, postoji i tendencija mladih da razmisle o odlasku ili da žele da odu."

 

Kada želimo da odgovorimo na pitanje "Ko želi da napusti zemlju?", ima nekih iznenadjujućih rezultata, ističe sociolog Danijel Sandu: "U stvari, ako pažlivije analiziramo situaciju, primećujemo da imamo bimodalnu distribuciju namere migracije. Postoje dve veoma različite grupe i stavljene su u ekstreme. Jedna se grupa sastoji od mladih iz porodica sa vrlo dobrom finasijskom situacijom koji planiraju da studiraju u inostranstvu. Drugu grupu čine mladi ljudi koji dolaze iz porodica sa dotičnom finansijskom situacijom, ali to zahvaljujući nekim članovima porodice koji su već otišli da rade u inostranstvu. Oni šalju novac u zemlju i omogućavaju mladima da dobro žive, ali im ne obezbedjuju stabilnost, niti perspektivu za budućnost u zemlji. "

            

Perspektiva za budućnost je zasnovana na percepciji o sadašnjosti, i u tom smislu, "Studija o mladima u Rumuniji 2018.-2019." potvrdjuje druge statistike, kaže Viktorija Stoičiu, predstavnica Fondacije Friedrich Ebert iz Rumunije: "Kako proizilazi ne samo iz naše studije, već i iz drugih istraživanja: mladi ljudi su jasno defavorizovana kategorija, prvenstveno sa ekonomskog stanovišta. Nivo siromaštva u redovima mladih - pre svega mislim na one uzrasta izmedju 15 i 25 godina - je veoma visok, veći nego u redovima drugih starosnih grupa. Obično mislimo na starije ili penzionisane ljude kada vršimo ova poredjenja. To ne znači da ova kategorija trećeg doba nema problema, ali ekonomska situacija mladih je mnogo lošija. A pored toga, mladi su i slabo zastupljeni na političkom nivou. "


www.rri.ro
Publicat: 2019-04-17 12:20:00
Vizualizari: 681
TiparesteTipareste