Vesti 06.07.2019

vesti 06.07.2019 Direktiva EU o borbi protiv prevare stupila je danas na snagu.

Direktiva EU o borbi protiv prevare stupila je danas na snagu. Kako javlja dopisnik  Radio Rumunije u Briselu, smatra se prevarom dostavljanje lažnih izjava  ili nepotpunih ili netačnih dokumenata imajući za cilj proneveru ili zloupotrebu nepripadajućih sredstava ili aktiva  iz budžeta Unije i njihova upotreba  u druge svrhe osim onih za koje su prvobitno odobrena. Da bi se obeshrabrili potencijalni prestupnici, smatra se neophodno uvođenje zatvorske kazne kako bi se osigurala zaštita finansijskih interesa u celoj Uniji. Izvršna vlast EU će sarađivati sa Evropskom kancelarijom za borbu protiv prevara i budućim evropskim tužiocem kako bi se osigurala da će se slučajevi prevare koji utiču na budžet Unije, krivično goniti,  a oni koji čine takve prekršaje će biti privedeni pred sudom.  Za šefa budućeg tužilaštva koje će početi sa radom sledeće godine  konkurišu bivša šefica Antikorupcijskog direktorata  Laura Kodruca Kjoveši i Francuz Žan-Fransoa Boner.

 

U Rumuniji je stupio na snagu novi Zakon o administraciji. Promovisan  od strane vlade Socijaldemokrastke partije (PSD) i Alijanse liberala i demokrata (ALDE), novi zakon  predviđa da šef države može odbiti imenovanje u Vladi  samo jednom. Rok premijera za predlog je 5 dana, a rok za odgovor  predsednika je deset dana. Mandat lokalnih odbornika će biti potvrđen od strane suda, a ne od strane komisije za potvrđivanje mandat. Postoji i pravo lokalnih javnih vlasti da odluče o upotrebi  jezika nacionalnih manjina  u javnim institucijama, čak i ako je broj  govornika tog jezika manji od 20%. Predsednik Klaus Johanis i parlamentarci opozicije kritikovali su novi zakon. Po mišljenju šefa države, usvajanje dokumenta hitnom uredbom predstavlja ozbiljan napad na čitav administrativni sistem u Rumuniji. I Unija spasite Rumuniju  je kazala da će ovaj zakon  doprineti povećanjem onoga što  nazivaju  baronizacijom lokalne samouprave i pogoršanju administrativnog akta. Soocijaldemokrata Daniel Suću, potpredsednik Vlade  kaže da novi Zakon o administraciji  nije savršen, ali će biti ispravljen u Parlamentu.

 

Do kraja avgusta 3000 učenika, studenata i profesora iz rumunskih zajednica koje žive u susednim državama Rumunije i iz dijaposre mogu obogatiti njihovo  znanje o rumunskoj kulturi i civilizaciji na letnjim kampovima ,,ARC'' koji se organizuju u Rumuniji. Program organiztuje Minisatsrtvo za Rumune vabn granica u saradnji sa Ministarstvom omladine i sporta  na četri lokacije: Sulina (županija Tulča), Oglinzi (Neamc), Saćelu (Gorž) i Caprioara (Hunedoara). Rumunske zajednice iz susednih država kao što su Republika Moldavija, Srbija, Bugarska, Ukrajina, Albanija, Severna Makedonija, Mađarska i iz diaspore: Italije, Španije, Grčke, Portugala, Velike Britanije, Francuske, Nemačke, Kanade, SAD, Australije, Ujedninjenih Arapskih Emirata. Ministarka za Rumune van granica, Natalija Intotero precizirala je da cilj ovih kampova jeste da kod mladih probude svest o pripadnosti rumunskom identitetu, produvbljivanje znanja maternjeg jezika, uspostavljanje dijaloga  kao i promovisanje Rumunije.

 

Ambasada Rumunije  u Rusiji objavila je prvu listu od preko 10.700 imena rumunskih zarobljenika u Drugom svjetskog ratu koji su poginuli u sovjetskim logorima. Rumunski ambasador u Moskvi, Vasile Soare izjavio je dopisniku Radio Rumunija da se objavljivanjem liste na sajtu ambasade završilo višegodišnje istraživanje u ruskim arhivima. On je napomenuo da su za ovo istraživanje zainteresovani istoričari, a posebno  rođaci nestalih. Na teritoriji Rusije poginulo je skoro 30.000 rumunskih ratnih zarobljenika, a imena od oko 21.000 su identifikovana. Rumunski diplomata je takođe dodao da su između 1941. i 1956. godine, kada je napustio Sovjetski Savez poslednji rumunski ratni zarobljenik, bili privedeni u 288 logora NKVD  (staljinistička politička policija)  i u radne logore sa posebnim režimom. Između 1941. i 1944. godine, Rumunija je bila u ratu sa Sovjetskim Savezom kako bi povratila svoje istočne teritorije koje su ultimatumom pripojene Moskvi 1940. Danas ove teritorije pripadaju bivšim sovjetskim republikama Moldaviji   i Ukrajini.

 

Republika Moldavija  obeležila žrtve  deportacije od pre 70 godina. U noći od 5. na 6. jul 1949. sovjetski režim je priveo desetine hiljada seljaka, etničkih Rumuna, koje je odveo u logore u Sibir na prisilni rad, a njihova imovina je bila zaplenjena od strane boljševika. Dopisnici Radio Rumunije u Kišinjevu podsećaju da je bilo tri takvih operacija između 1941. i 1951. godine, a istoričari procenjuju da se ukupan broj deportovanih osoba kreće od 80 do 120 hiljada


www.rri.ro
Publicat: 2019-07-06 18:58:00
Vizualizari: 253
TiparesteTipareste