Mama-dete ili dete mama?

mama-dete ili dete mama? Rumunija je na prvom mestu u Evropskoj Uniji po broju majki adolescentkinja

Veliko siromaštvo, nedostatak obrazovanja, nezainteresovanost , nedostatak osoba koje bi razgovarale s njima o tome kako funkcioniše njihovo sopstveno telo. Ovo su nesrećni sastojci propalog životnog iskustva. Danas govorimo o trudnoći u izuzetno mladom uzrastu, kod devojčica do 15 godina, kao i o sistemskim nedostacima i šta se može učiniti da se ova pojava umanji.

Rumunija je na prvom mestu u Evropskoj Uniji po broju majki adolescentkinja. Gabriela Aleksandresku, izvršni predsednik Spasite Decu, zna više o ovoj temi: „Moram reći da četvrtina majki adolescentkinja u Evropskoj Uniji je iz Rumunije. Kao što znamo, 23% ovih majki mlađih od 19 godina potiče iz naše zemlje. Prvi smo u Evropskoj Uniji po broju majki do 15 godina i drugi, nakon Bugarske, po broju majki mlađih od 19 godina. U Rumuniji, skoro 10% porođaja potiče od majki tinejdžerki. Mnoge od ovih majki potiču iz mesta koja uopšte nemaju porodičnog lekara ili ih nemaju dovoljno. Ove devojke u trudnoći pribegavaju samolečenju, ne idu kod lekara da prate trudnoću i čekaju do trenutka kad se stanje zakomplikuje ili pogorša. Spasite Decu se aktivno uključio u oblast zdravlja dece u Rumuniji, doprinosimo obezbeđivanju prava na život kroz pet pravaca intervencije. Jedan je onaj koji se odnosi na opremanje porodilišta, pedijatrijskih odeljenja  i odeljenja novorođenčadi sa visoko kvalitetnom opremom, drugi je onaj koji se odnosi na razvoj specijalizovanih mreža podrške majkama i deci u seoskim sredinama, treći je onaj kroz koji organizujemo kurseve specijalizacije za timove profesionalaca (naročito medicinskih timova), četvrti – razvoj programa zdravstvenog vaspitanja i razvoj istraživanja, debata sa nadležnima i specijalistima za promenu socijalne politike i zakona, kada je to potrebno. Do sada smo radili sa preko 56.000 trudnica, devojčica od 15 godina, i primetili smo promenu. Svake godine radimo u 46 zajednica, sa mešovitim timovima specijalista, sa medicinskim sestrama, socijalnim radnicima, psiholozima, koji poznaju realnost u oblastima i koji se brave konkretnim stvarnostima majki i dece“.

Oana Motja, zdravstveni specijalista UNICEF-a u Rumuniji, ističe da se fenomen trudnoća kod veoma mladih prenosi sa generacije na generaciju, unutar iste porodice: „Zaključci izveštaja Unicef-Samas, koji je pokrenut početkom godine, pokazuju da se trudnoća kod majki starijih od 15 godina može sprečiti kroz edukaciju i programe porodičnog obrazovanja, prilagođene socio-kulturnom okruženju u kojem ove adolescentkinje i budući očevi žive. Fenomen je cikličan i ponavlja se unutar iste porodice, od jedne generacije do druge, zajedno sa ekonomskom, socijalnom i zdravstvenom nesigurnošću. Ne postoji razgraničenje uloge i korelacije ovlašćenja organa vlasti u pogledu reprodukcije mlađih generacija i prevencije trudnoće kod maloletnica. Postoji potreba za integrisanim javnim politikama koje imaju za cilj zdravstveno obrazovanje, podizanje svesti zajednice i prilagođavanje intervencija psihologiji i emocijama adolescenata“.

Majka-dete ili dete-majka? Teško je reći. Podaci kojima raspolaže UNICEF o Rumuniji su šokantni. Oana Motja: „U 2019. godini zabeleženo je više od 16.600 trudnoća među adolescentima, što je pad od 9% u odnosu na 2018. godinu. Međutim, u slučaju adolescenata mlađih od 15 godina, vidimo povećanje od 11% u severozapadnom i severoistočnom delu zemlje. Ove brojke ilustruju razmere problema i potrebu vaspitno-obrazovnog delovanja koje će se obraćati svim grupama adolescenata, na specifičnim kanalima komunikacije, uz različite oblike prezentacije poruka, prilagođenih njihovim potrebama“.

Rešenje za ublažavanje ove pojave koja teži da postane ogromna? Lekarske ordinacije u ruralnim područjima, ciljani programi. Drugačije nije moguće, prema rečima Gabriele Aleksandresku iz Spasite Decu: „Nedavno smo pokrenuli analizu među adolescentima iz osetljivih zajednica, u partnerstvu sa nadležnim organima, u Senatu Rumunije, analizu adolescentkinja iz ruralnih i ugroženih sredina. Sproveli smo je u julu-avgustu 2021. godine u 46 zajednica u Rumuniji i, nažalost, analiza otkriva alarmantan, hroničan nedostatak zdravstvenih usluga za mlade majke i ukazuje na nepovoljna socijalna pitanja, relevantna u ovom kontekstu. Možemo reći da je 16 godina i 3 meseca prosečan uzrast za rađanje prvog deteta kod adolescentkinja iz ruralnih ugroženih područja. One sa više od jednog deteta imaju u proseku 18 godina i mesec dana, pri rađanju drugog deteta, 19 godina i pet meseci pri rađanju trećeg. 40% majki i trudnih adolescentkinja u ruralnim područjima reklo je da nikada nisu radile preporučene testove u trudnoći zbog nedostatka pristupa medicinskim uslugama ili neophodnih finansijskih sredstava. 87% nije koristilo i ne poznaje ni jedan metod kontracepcije, 72% mladih žena i devojaka kaže da žive u izuzetno skromnim uslovima, u jednoj ili najviše dve prostorije, sa ljudima iz druge porodice. 55% kaže da novac koji imaju nije dovoljan ni za najnužnije, mnoge se oslanjaju na dečiji dodatak i veoma mnogo njih su ocenile da je pandemija negativno uticala na šanse odraslih da rade za svoju porodicu. Postoje majke koje sa nepunih 25 godina već rađaju peto dete. Ovo je zabrinjavajuća pojava“.

Dobra vest je da se organizacija Spasite Decu proširila i na Republiku Moldaviju, jer su se programi koje su sproveli pokazali uspešnim. Gabriela Aleksandresku: „Naš primer uspeha u Rumuniji proširujemo na Republiku Moldaviju, gde sarađujemo sa Udruženjem Zdravlje za Mlade i sa centrom za Informisanje i Dokumentovanje po pitanju Prava Deteta u Kišinjevu. Ove godine ćemo imati ovu integrisanu zajednicu programa, na nivou 16 županija u Rumuniji i 15 rejona u Republici Moldaviji. Ovaj pristup je od suštinskog značaja s obzirom na to da je poznato da je trudnoća u mladom dobu povezana sa visoko rizičnim trudnoćama. Visok krvni pritisak, anemija, prevremeni porođaj, mala porođajna težina, postporođajna depresija i mnoge druge, a s druge strane, prerano majčinstvo izlaže ove mlade majke riziku da napuste školovanje, da uđu u začarani krug siromaštva, sa transgeneracijskim efektom. U okviru integrisanih intervencija u ugroženim ruralnim područjima lokalni specijalisti savetuju kako adolsecentkinje tako i njihove porodice. Važno je direktno komunicirati sa devojkama“.


www.rri.ro
Publicat: 2021-11-10 15:23:00
Vizualizari: 431
TiparesteTipareste