Pandemija i njeni efekti na psihu učenika

pandemija i njeni efekti na psihu učenika Ako je pandemija ostavila generalno negativan psihološki uticaj na odrasle, ona nije blagotvorno uticala ni na decu, čija je psiha još osetljivija

Ako je pandemija ostavila generalno negativan psihološki uticaj na odrasle, ona nije blagotvorno uticala ni na decu, čija je psiha još osetljivija. Još pre dve godine prosvetni stručnjaci, psiholozi i roditelji skrenuli su pažnju na promene kroz koje će učenici prolaziti, uglavnom zbog izolacije. Postepeno su se pojavile studije koje potvrđuju ovu činjenicu, a najnovije istraživanje je sprovela Organizacija Spasite Decu.

Koji su zaključci istraživanja saznaćemo od sociologa Čiprijana Gradinarua: „Celu situaciju treba posmatrati u širem kontekstu. Zaista, ove dve godine su izbacile decu iz ritma, u stvari ne samo decu. Vidimo da se dobar deo njih, skoro polovina, oseća usamljeno, izolovano, pod stresom. A tako se osećaju je su u ovom periodu bili izolovani od svojih prijatelja. Bili su primorani da uđu u potpuno novi obrazovni sistem, što nikada ranije nisu pokušali. Dobili su manje informacija i znanja, a pristup obrazovnom sistemu je bio smanjen. Da ne zaboravio da mnoga deca verovatno uopšte nisu imala ili su imala ograničen pristup obrazovanju u ovom periodu. I akumulacija svega ovoga dovodi do rezultata da skoro polovina dece kaže da nije spremna za ispite. Deca u osmom razredu i oni koji su u četvrtom razredu srednje škole, odnosno oni u završnim godinama, kažu nam da su pod velikim stresom, da se ne osećaju spremnim za predstojeće ispite, a ovi rezultati ankete potvrđuju ono što su predvideli stručnjaci u obrazovanju i srodnim oblastima“.

Izgleda da deca daju objektivnu procenu. Samo trećina učenika osmog razreda kaže da se oseća spremno za dolazeće državne ispite. 31% dece u osnovnim i srednjim školama kaže da zaostaje u školi, dok skoro svako drugo dete kaže da su domaći zadaci teži u odnosu na prethodne godine. Zato je i potreba da dobiju pomoć veća nego u prošlosti. 51% dece smatra da im je ove školske godine bila potrebna veća pomoć profesora, 13% su tražili pomoć u privatnim časovima, a 9% su tražili pomoć od porodice. Učenici osmog razreda u znatno većoj meri navode da su osećali potrebu za privatnim časovima, u poređenju sa učenicima iz drugih razreda. Pošto su svesni da zaostaju, učenici se s pravom osećaju frustrirano. I ovo nije jedino negativno osećanje.

Prema studiji Organizacije Spasite Decu, srednjoškolci opisuju sebe kao ljute, tužne ili umorne. Učenici osmog razreda sebe u mnogo većoj meri opisuju da su pod stresom, uplašeni i umorni. A ova percepcija se može proširiti i na širu porodicu, smatra sociolog Čiprijan Gradinaru: „I roditelji su izbačeni iz ritma svakodnevice, ne samo deca. I za njih je ovo bio stresan period, pun napetosti. I njihov rad se promenio, i njihova interakcija se promenila, i njihovo izlaženje se promenilo, odnosno smanjilo. Ovo je savršeni recept za stres u porodici, za razne probleme koje svakako mogu da utiču i na mlađe članove“.

Koji su uzroci ovih osećanja? Čiprijan Gradinaru: „Nedostatak interakcije i izolacija su glavni razlozi zašto se deca ovako osećaju. U ove dve godine u životu deteta nije se promenio samo u pogledu obrazovanja, već i u drugim aspektima detinjstva. Nestali su raspusti kakve su znali. Nestala je svakodnevna interakcija sa prijateljima, premeštena je u online. Istina je da su deca i ranije provodila mnogo vremena na internetu, a naši rezultati iz drugih studija su bili prilično zabrinjavajući po ovom pitanju. U ovom periodu vreme provedeno na internetu je eksplodiralo, sa svim prednostima i manama. Dakle, sve ove stvari – nedostatak interakcije, izolacija, dug boravak u kući, nedostatak raspusta, nedostatak normalnih aktivnosti u detinjstvu – dovode do stresa, tuge i tako dalje. Štaviše, vidimo da su neka deca više pogođena od drugih. Na primer, tinejdžeri u većoj meri kažu da su tužni u odnosu na mlađu decu, devojčice u odnosu na dečake, itd.

Istraživanje je sprovedeno u martu, na reprezentativnom uzorku od oko 1.900 dece uzrasta od 9 do 18 godina, ravnomerno podeljenih između ciklusa preduniverzitetskog obrazovanja.


www.rri.ro
Publicat: 2022-04-20 12:50:00
Vizualizari: 410
TiparesteTipareste