Stvari koje niste znali o strahu

stvari koje niste znali o strahu Strah je primarna emocija i može se manifestovati snažno fizički.

Strah je primarna emocija i može se manifestovati snažno fizički. Većina ljudi se oseća neprijatno, ali neki ga zapravo traže. Osećaj potiče iz amigdale, malog organa u mozgu, koji šalje snažne signale kroz nervni sistem.

 

Cerebralna amigdala je komponenta limbičkog sistema, sa važnom ulogom u emocijama i ponašanju. Njegova najpoznatija uloga je u procesuiranju straha. Kao deo takozvanog reptilskog mozga, on je takođe uključen i u obradu osnovnih senzacija, kao što je miris. Psihoterapeut Danijela Jonesku objasniće nam simptome straha:

 

"Strah vam može dati energiju i odlučnost da uradite odredjene stvari. Ali previše straha može da se pretvori u anksioznost i napade panike, odnosno u fizičku i psihičku patnju koja se teško podnosi. Ako se, na primer, plašite hladnog vremena ove zime, možda ćete biti skloni da odustanete od  odmora iz snova i potrošite sav svoj novac na sistem grejanja visokih performansi. Fizičke manifestacije straha su drhtanje, znojenje, snažan rad srca, ubrzano disanje, problemi sa crevima ili seksualna disfunkcija. Među psihološkim manifestacijama su nemir, uznemirenost, osećaj nedostatka kontrole ili hiperaktivnost, što može čak dovesti do agresije.”

 

 

Strah ima ulogu u društvenoj dinamici na svim nivoima i može se koristiti za nesvesno manipulisanje ljudima. Iako nije ispravna metoda, strah od Baba Roge u detinjstvu može naterati decu da rade ono što im se kaže, čak i protiv njihove volje.  Kod odraslih osoba, Baba Roga poprima različite oblike. To može biti banka koja preti da ćete izgubiti kuću ako ne platite na vreme ili pretnje od strane šefa da ćete izgubiti posao. Strah je jedan od najefikasnijih i naravno najnehumanijih načina upravljanja ljudima. Bilo kako bilo, veoma je efikasan oblik manipulacije. Danijela Jonesku:

 

„Ako vam ljudi na vlasti više puta predstavljaju ili preuveličavaju realne ili neposredne opasnosti koje izazivaju vaš strah, a isti ti ljudi vam takođe nude rešenja, postoji mogućnost da ste žrtva manipulacije. Kada krivimo druge za ono što osećamo, dajemo im moć da kontrolišu naše emocije, a samim tim i naše ponašanje.“

 

Strah može lako pomutiti um. Čovek prestaje da razmišlja ispravno. U kontekstu rata, na primer, previše katastrofalnih informacija može prebukirati mozak, zbog čega osoba cesto gubi sposobnost  da razlikuje istinu od fikcije. Kao da je sama u ratu sa sobom. Razlikuje se od fobije i može izazvati zavisnost. Danijela Jonesku objašnjava:

 

 

„Nesrećni događaji ili dogadjaji koji su predstavljeni kao katastrofa stvaraju društvenu klimu straha. Strah može biti dobar, ako pomaže u pronalaženju rešenja. Medjutim, ako vas natera da ostanete fokusirani na problem, to će dovesti do iscrpljenosti, a iscrpljenost do depresije, što može dovesti do nedostatka reakcije na smrtnu opasnost. Drugim rečima, malo straha vam može spasiti život. Previše straha može da vas ubije. Takodje, strah se uči. Hormoni povezani sa njim mogu izazvati zavisnost, jer je adrenalin dobar osećaj, ali traje kratko. Možete početi tražiti opasnosti, a ako ih nema, možete ih zamisliti.“

 

 

Strah vas može zaštititi. To je složena ljudska emocija. Može imati pozitivne efekte koji će vas izvući iz nevolje, ali može imati i prilično grozne negativne posledice. Psihoterapeut Danijela Jonesku:

 

„Ako bismo čoveka definisali kao biološku mašinu, onda je strah, primarna, instinktivna emocija, motor njegovog mehanizma preživljavanja. Naš mozak imam neku vrstu antene koja neprestano skenira unutrašnje i spoljašnje okruženje, tražeći potencijalne opasnosti. Drugim rečima, prirodno stanje našeg tela je stanje budnosti. Kada otkrije opasnost, mozak proglašava vanredno stanje i mobiliše snage brze reakcije – adrenalin i kortizol. To su takozvani hormoni stresa. Oni pripremaju naše telo za ponašanje u borbi ili begu. Dakle, emocije, uopšte i strah, posebno, direktno određuju, izazivaju naše ponašanje, zaobilazeći razum. Problem je u tome što naš mozak nije baš dobar u razlikovanju stvarne i imaginarne opasnosti. Na primer, ako čitate o ratu, vidite slike rata, razmišljate o ratu, vaše telo će reagovati kao da ste direktni učesnik u ratu."

 


www.rri.ro
Publicat: 2022-11-06 18:13:00
Vizualizari: 314
TiparesteTipareste