Prošle godine u Americi se pojavila engleska verzija romana „Starodvorske lole“, Matejua Karađalea u prevodu Šona Kotera
Šon Koter predaje komparativnu književnost i teoriju prevođenja na Univerzitetu Teksas u Dalasu. Specijalizovao se za modernizam, teoriju i istoriju prevođenja i istočnoevropsku književnost. Roman "Starodvorske lole" Matejua Karađalea, objavljen 1929. godine, smatra se jednim od najvažnijih u rumunskoj književnosti, ima brojne obožavaoce širom sveta, a 2000. je u top listi časopisa Observator Cultural nazvan najboljim romanom rumunske književnosti.
Razgovarali smo sa Šonom Koterom o procesu prevođenja romana "Starodvorske lole" (Rakes of the Old Court), koji je trajao jedanaest godina, kao i o najnovijim prevodima koje je uradio i o tome koliko mu je bliska rumunska književnost.
Šon Koter: "U Sjedinjenim Američkim Državama rumunska književnost nije poznata. Northwestern University Press ima seriju posvećenu svetskoj književnosti, a izdavači su se zainteresovali za objavljivanje ove knjige, koja je velika novina za američke čitaoce. Rekao sam im da je to veoma važna i lepa knjiga, i da bi bila šteta da je američki čitaoci ne upoznaju. Moja specijalnost, univerzitetskog profesora komparativne književnosti, je evropski modernizam, pisao sam o Lućijanu Blagi, T.S. Eliotu i o drugim piscima iz tog perioda. Želim da kažem da je bilo nekako prirodno doći do knjige Matejua Karađalea i priznajem da je za mene to bio izazov, ambicija da prevedem ovaj tekst za koji se kaže da je u velikoj meri neprevodiv. Što se mene tiče, svaku reč shvatam ozbiljno, ništa ne mogu da izostavim. Tako da mogu reći da je to bila vrlo bliska veza sa tekstom Matejua Karađalea, nimalo običnog čoveka. Mnogo mi je pomogla dokumentacija, čitajući skoro sve što je napisano o Mateju Karađaleu, počev od Đorđa Kalineskua i Šerbana Čokuleskua do Nikolaja Manoleskua i Kosmina Ćotloša. Šerban Čokulescu je čak sastavio leksikon sa rečima koje je koristio Mateju Karađale i to mi je mnogo pomoglo.
Ali da bih ušao u univerzum ovog pisca, bilo je od suštinskog značaja da ga zamislim kao lika, da razumem kako je razmišljao i napisao ovu knjigu, bila mi je potrebna ova slika da stvorim most između sebe i originalnog teksta. Zato kažem da je dokumentacija, u slučaju prevoda romana "Starodvorske lole", bila od suštinskog značaja, mnogo mi je pomoglo to što sam pročitao sve što je napisano o njegovom delu, ali i biografiju Matejua Karađalea, kog bi okarakterisao kao dendija. U engleskoj književnosti postoji ovaj tip likova i autora, dva primera su Oskar Vajld i Edgar Alan Po. Dekadentna književnost na engleskom jeziku mnogo mi je pomogla da razumem i prevedem Matejua Karađalea."
Šon Koter je prvi put dospeo u Bukurešt 1994. godine zbog pogrešnog pečata. Imao je 23 godine i radio je kao volonter za jednu vladinu organizaciju:"Desilo se da sam morao da putujem za Kazahstan, bio sam volonter u vladinoj organizaciji, u Mirovnom korpusu. I bio sam veoma srećan što sam stigao u Rumuniju, iako skoro ništa nisam znao o ovoj zemlji, kažem to potpuno iskreno. Znao sam samo da je "da" "da" i da je "ne" "ne", ali bih ponekad pobrkao te reči. Pohađao sam kurs rumunskog jezika, koji je organizovan u zgradi opšte škole u Piața Amzei, gde sam intenzivno učio rumunski, četiri sata dnevno. Sećam se da nas je na tom času učiteljica terala da pokušamo da prevedemo jednu pesmu Nikite Staneskua, kratku pesmu: "Kaži mi, kada bih te jednog dana zgrabio i stopalo ti poljubio, ne bi li posle toga malo hramala u strahu da mi poljubac ne zgnječiš?"
Šon Koter je prevodio mnoge rumunske pisce na engleski: Mirčea Karteresku ("Zaslepljenost - Levo krilo"), Nikita Stanesku ("Točak sa jednim krakom"), T.O. Bobe ("Lokna"), Nikita Danilov "Duše iz druge ruke", Lilijana Ursu ("Svetli zid"), Magda Karneć ("FEM"). Ove godine, takođe u prevodu Šona Kotera, u Americi će se pojaviti "Solenoid", roman Mirče Kartareskua nagrađen značajnim međunarodnim nagradama. Šon Koter je takođe autor knjige Literary Translation and the Idea of a Minor Romania (Rochester Universiti Press, 2014), koja je dobila Bijenalnu nagradu za knjigu Društva za rumunske studije.
Korisni linkovi
Copyright © . All rights reserved