Odata počast kardinalu Juliju Hosu u Vatikanu
Kardinalu Juliju Hosu, biskup Rumunske crkve ujedinjene sa Rimom, koji je 1. decembra 1918. godine pročitao proglas o ujedinjenju Transilvanije sa Kraljevinom Rumunijom, odata je počast u Italiji nizom događaja javne diplomatije koje je organizovala rumunska ambasada u Vatikanu.

Marija Nenadić-Zurka и Ştefan Stoica, 03.06.2025, 12:14
Kardinalu Juliju Hosu, biskup Rumunske crkve ujedinjene sa Rimom, koji je 1. decembra 1918. godine pročitao proglas o ujedinjenju Transilvanije sa Kraljevinom Rumunijom, odata je počast u Italiji nizom događaja javne diplomatije koje je organizovala rumunska ambasada u Vatikanu. U nedelju, 1. juna, u bazilici Svetog Petra održana je liturgija na rumunskom jeziku. A u ponedeljak, 2. juna, u Sikstinskoj kapeli održan je svečani događaj, na inicijativu Federacije jevrejskih zajednica u Rumuniji, kojim je proslavljeno sećanje na kardinala Hosua u tekućoj godini posvećenoj njemu. To je takođe označilo početak procesa njegovog priznanja za Pravednika među narodima, zbog njegovih postupaka u spasavanju Jevreja tokom Holokausta. Moto blaženog Hosua, „Naša vera je naš život“, mogao bi postati moto svakog od nas, a ono što je učinio za Jevreje u Rumuniji pokazuje ga kao primer slobodnog, hrabrog i velikodušnog čoveka do krajnje žrtve, rekao je papa Lav XIV, prisutan na komemoraciji Julijua Hosua.
U proleće 1944. godine, dok se u Kluž-Napoki i drugim transilvanskim gradovima pripremala getoizacija Jevreja, mobilisao je sveštenstvo i grkokatoličke vernike, izdajući Pastoralno pismo u kojem ih je zamolio da pomognu jevrejskoj zajednici u opasnosti. Prema svedočenju Mošea Karmilija-Vajnbergera, bivšeg glavnog rabina Jevrejske zajednice iz Kluž-Napoke, kardinal Hosu je pomogao da se hiljade Jevreja iz severne Transilvanije spasu od smrti između 1940. i 1944. godine. Tokom događaja u Sikstinskoj kapeli, rumunski violinista Aleksandru Tomesku izveo je muzičke kompozicije, a rođak blaženog Julijua Hosua čitao je odlomke iz memoara uzornog rumunskog kardinala, u kojima se podsećalo na njegovu veru, moć oproštaja i njegovu unutrašnju slobodu uprkos progonima rumunskog komunističkog režima. Đorđe Bologan, ambasador Rumunije pri Svetoj stolici:
„Juliju Hosu je deo rumunskog panteona. Ponudio je model svesti koji se nije mogao srušiti. Imperativ je negovati istorijsko pamćenje. Istorijsko pamćenje je, zapravo, savest našeg društva. Episkop Hosu je bio most između Istoka i Zapada, između razuma i otkrovenja, između istine i lepote.“
Ubrzo nakon dolaska komunista na vlast, Grkokatolička crkva je zabranjena, a njena imovina podeljena između države i Pravoslavne crkve, a Juliju Hosu je uhapšen. Usledile su duge godine zatvora, a zatim kućni pritvor pod nadzorom Sekuritate, političke policije, sve do njegove smrti 1970. godine. Iako je mogao da ode iz Rumunije, posebno nakon što je postao kardinal, Juliju Hosu nije želeo da napusti svoju zemlju. Papa Franja ga je beatifikovao zajedno sa još šestoricom biskupa tokom svoje posete Rumuniji 2019. godine.