Rumunija ima najveći budžetski deficit u Evropskoj uniji (22.10.2026)
U Rumuniji je državni deficit prošle godine smanjen na 7,8% BDP-a, sa 9,2% prethodne godine, ali je ostao iznad nivoa od 6,6% zabeleženog 2023. godine, prema podacima koje je u sredu objavio Evropski zavod za statistiku (Evrostat).
Dragana Diamandi, 22.10.2026, 11:12
U Rumuniji je državni deficit prošle godine smanjen na 7,8% BDP-a, sa 9,2% prethodne godine, ali je ostao iznad nivoa od 6,6% zabeleženog 2023. godine, prema podacima koje je u sredu objavio Evropski zavod za statistiku (Evrostat). Međutim, zemlja je nastavila da beleži najveći deficit u Evropskoj uniji, dok je prosek u evrozoni ostao na 3%, a na nivou EU iznosio je 3,1%. Posle Rumunije, najveći državni deficiti zabeleženi su u Poljskoj, Belgiji i Francuskoj. Prema podacima Eurostata, ukupno 11 zemalja članica prijavilo je deficite jednake ili veće od 3% BDP-a. Međutim, četiri zemlje završile su prošlu godinu sa budžetskim suficitom: Kipar, Danska, Grčka i Portugal- pokazuju i podaci Eurostata.
Prema procenama Evropske komisije, očekuje se da će budžetski deficit Rumunije ove godine dostići približno 6,2% BDP-a, ali je i dalje potrebno prilagođavanje od približno tri procentna poena BDP-a kako bi se smanjio ispod 3% do 2031. godine.
Prema rečima stručnjaka, u Rumuniji je povećanje poreza kao rešenje za smanjenje budžetskog deficita dostiglo svoje granice, s obzirom na to da kompanije i stanovništvo već osećaju poreski teret, a očekuje se da će ekonomija zemlje ove godine zabeležiti prilično nizak rast. Istovremeno, fiskalne mere koje je najavila nova vlada mogle bi da doprinesu nastavku smanjenja budžetskog deficita bez novih povećanja poreza. Analitičari ističu da smanjenje budžetskog deficita postaje sve teže u kontekstu ekonomskog usporavanja i smatraju da bi glavna mera za povećanje budžetskih prihoda trebalo da bude poboljšanje naplate PDV-a.
Sada, nakon što je vladina kriza zvanično okončana, posle gotovo šest meseci političke blokade, novi premijer Luka Nikulesku uverio je javnost da će Rumunija ostati pri cilju smanjenja deficita na koji se obavezala pred evropskim partnerima. Podsetio je i na tri velike rejting agencije — Fitch, Moody’s i S&P — koje su Rumuniju zadržale u kategoriji zemalja preporučenih za ulaganja, ali sa negativnim izgledima, uprkos veoma visokom budžetskom deficitu.
Takođe treba pomenuti da agencija Mudis smatra da formiranje nove vlade i blagovremeno usvajanje budžeta za 2027. godinu predstavljaju povoljan razvoj događaja za kreditni profil Rumunije.
Prema oceni ove agencije, usvajanje budžeta do kraja ove godine podržalo bi nastavak fiskalne konsolidacije i kredibilitet obaveza države. U svom komentaru, Mudis je naglasio važnost političke stabilnosti i pouzdanog budžeta, s obzirom na to da Rumunija ima velike potrebe za finansiranjem, dok je pristup finansijskim tržištima sve ograničeniji. Agencija je zadržala svoje procene da će budžetski deficit Rumunije nastaviti da se smanjuje tokom naredne dve godine. Prema njenoj prognozi, deficit bi ove godine trebalo da padne na 5,8 odsto, a sledeće godine na 5,5 odsto.