Tenzije oko reforme lokalne javne uprave (03.09.2025)
Vlada Rumunije preuzela je odgovornost za 5 od 6 paketa koji čine drugi paket mera za budžetski oporavak. Paket o reformama javne uprave, i dalje zadaje glavobolje guvernerima.
Dragana Diamandi, 03.09.2025, 12:31
Potpuno usvajanje drugog paketa mera za smanjenje budžetskog deficita zadaje glavobolje vladi u Bukureštu. Rumunski premijer Ilije Boložan preuzeo je odgovornost na ponovo ujedinjenoj plenarnoj sednici Parlamenta za pet od šest paketa koji čine ovaj paket. To su paketi koji se odnose na penzije sudija, reformu zdravstvenog sistema, reorganizaciju javnih preduzeća, restrukturiranje regulatornih tela i uvođenje fiskalnih mera za borbu protiv utaje poreza i povećanje prihoda. Koalicija PSD, PNL, USR, UDMR i nacionalnih manjina, nije, međutim, postigla dogovor oko šestog paketa, o reformama javne uprave. Lideri vladajućih stranaka sastali su se, u kontekstu u kojem je Boložan upozorio da će podneti ostavku ako se ova reforma ne završi, i sa predsednikom Nikušorom Danom. Prema njegovim rečima, smanjenje broja radnih mesta u javnoj upravi za 25% ne bi bilo efikasno, jer bi uticalo samo na fiktivna ili upražnjena mesta. Predsednik vlade je pokazao da stvarno smanjenje administrativnog aparata treba da se odnosi na stvarno popunjena mesta, a ne na ona koja su teoretski dostupna u organizacionim šemama opština. Cilj je smanjenje broja popunjenih radnih mesta za oko 10 procenata, rekao je Boložan nakon razgovora sa predsednikom Rumunije. Ilije Boložan: „Do sredine septembra, radna grupa koja će biti formirana u okviru Vladine strukture analiziraće sva rešenja da bismo mogli da okončamo ovaj paket, a efekat koji postižemo kao cilj je smanjenje za 10% stvarno popunjenih pozicija, odnosno osoblja; paralelno, naravno, trebalo bi da radimo i na smanjenju pozicija u centralnoj administraciji, gde postoji prostor za smanjenje broja osoblja jer smo, analizirajući nekoliko institucija, otkrili da je osoblje predimenzionirano i uveren sam da stvari mogu funkcionisati uz značajne uštede u centralnoj administraciji ili u decentralizovanim državnim službama u svakom okrugu.“ Prema simulacijama, efektivno smanjenje broja osoblja od 10% podrazumevalo bi smanjenje ukupnog broja pozicija za oko 40%. Ukoliko bi se takva mera usvojila, 13.000 zaposlenih u javnoj administraciji bilo bi otpušteno na nacionalnom nivou. Ove brojke ne zadovoljavaju sindikate u administraciji, koji su najavili da će pokrenuti generalni štrajk ako vlada ne odustane od ove inicijative. Sindikalci smatraju da vlada priprema najveći talas otpuštanja u poslednjih 30 godina bez prave analize i bez konsultacija sa sindikalnim organizacijama, mere koje će direktno uticati na stabilnost radnih mesta, prava na plate i rad javnih institucija. Sindikalcima u administraciji pridružili su se i sindikalci u prosveti koji su najavili da će početak nove školske godine, zakazan za 8. septembar, biti obeležen protestima. Prosvetni radnici su nezadovoljni, između ostalog, povećanjem nastavnih standarda, smanjenjem naknada za plaćanje prekovremenog rada i spajanjem škola.