Vlada želi da ponovo pregovara o Nacionalnom planu za oporavak i otpornost
Vlada u Bukureštu je u četvrtak, na prvom sastanku kojim je predsedavao vršilac dužnosti premijera Katalin Predoju, usvojila memorandum koji omogućava ponovne pregovore o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti sa evropskom izvršnom vlasti.
Marija Nenadić-Zurka и Daniela Budu, 09.05.2025, 14:05
Vlada u Bukureštu je u četvrtak, na prvom sastanku kojim je predsedavao vršilac dužnosti premijera Katalin Predoju, usvojila memorandum koji omogućava ponovne pregovore o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti sa evropskom izvršnom vlasti. Ministar za evropske projekte, Marčel Bološ, sada ima zakonski okvir za ponovne pregovore o izmenama i dopunama Zakona o oporavku i otpornosti (PNRR). Glavni cilj je da se ne izgubi novac od granta od preko 13 milijardi evra koji će Bukurešt dobiti. Da bi se to postiglo, rumunska izvršna vlast mora da obezbedi potrebno vreme da se svi investicioni ciljevi na koje se obavezala sprovedu do 31. avgusta sledeće godine. Ministar za evropske projekte, Marčel Bološ:
„Zašto je važno nastaviti sa izmenama Nacionalnog plana za oporavak i otpornost? Da bismo imali fizičko vreme potrebno do 31. avgusta 2026. godine, da završimo izmene o kojima ćemo pregovarati i koje će odobriti Evropska komisija. A u okviru ovih izmena, glavni cilj kojem težimo jeste da apsorbujemo grant u vrednosti od 13,1 milijardi evra u celosti, bez kazni. To znači da osiguravamo da se investicioni ciljevi postignu i sprovedu do 31. avgusta 2026. godine.“
Prema rečima ministra, drugi cilj ponovnog pregovaranja o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti jeste unapređenje 55 ciljeva i prekretnica iz zahteva za plaćanje broj 4 i povećanje njegove vrednosti. Marčel Bološ:
„Povećajmo vrednost zahteva za plaćanje, koji je, kao što znamo, u početku bio 2,7 milijardi evra, povećajmo ga za tri milijarde evra, tako da na kraju njegova vrednost dostigne oko 5,7 milijardi evra.“
Istovremeno, ministar je objasnio, da „znamo da su određeni investicioni ciljevi imali prilično nizak fizički i finansijski napredak. Trudimo se da ih zamenimo investicionim ciljevima koji odgovaraju ciljevima Nacionalnog plana za oporavak i otpornost i koji su finansirani iz izvora državnog budžeta“. U narednom periodu, Marčel Bološ je takođe najavio, Rumunija će pristupiti važnim evropskim fondovima. Prema njegovim rečima, reč je o 1,3 milijarde evra iz zahteva za plaćanje broj 3, koje bi trebalo da dobije do kraja ovog meseca. Marčel Bološ je ocenio da je ponovno pregovaranje o Nacionalnom planu za oporavak i otpornost sa evropskim izvršnim organom izuzetno složeno, ali je izrazio nadu da će konačnu odluku o ovoj temi doneti Savet EKOFIN u julu.
Prema podacima Evropske komisije, do danas, prekretnice za koje se smatra da Rumunija nije ispunila u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti odnose se na posebne penzije, investicije za modernizaciju železničke infrastrukture i razvoj mreže podzemnog transporta u Bukureštu i Kluž-Napoki (severozapad), kao i reforme za upravljanje zasnovano na učinku u oblasti transporta, poboljšanje korporativnog upravljanja državnim energetskim kompanijama i operacionalizaciju politika korporativnog upravljanja za državna preduzeća.