Zabrinutost zbog rasta cena hrane
U Rumuniji se tempo rasta cena ubrzao u martu, prema podacima Nacionalnog instituta za statistiku.
Marija Nenadić-Zurka и Mihai Pelin, 17.04.2026, 17:03
U Rumuniji se tempo rasta cena ubrzao u martu, prema podacima Nacionalnog instituta za statistiku. Rumunija je i dalje zemlja sa najvećom inflacijom u Evropskoj uniji, koja je u martu porasla na 9,87%, pošto su usluge (11,05%), neprehrambena roba (10,89%) i hrana (7,67%) takođe poskupele. Ovo je osmi mesec zaredom u kojem je godišnja inflacija ostala iznad 9%, nakon perioda u kojem je blago pala. U proseku, neke cene su blago porasle u odnosu na februar, ali su druge kategorije zabeležile značajan rast. Najbrži je bio kod goriva, zbog rata u Iranu, za približno 6,5%. Vidljiva su i poskupljenja hrane, posebno kod osnovnih proizvoda: šećer – 11%, mleko – 9%, živinsko meso – skoro 8%, ulje – preko 7% i sir – preko 6%. Analitičari procenjuju da će se trend rasta nastaviti najmanje do sredine godine. Dragoš Frumosu, predsednik Nacionalne federacije sindikata prehrambene industrije, izjavio je da Rumunija prolazi kroz veoma težak period i za industriju i za potrošače. Zašto? Dragoš Frumosu:
„Zato što su cene porasle i negativni efekti povećanja cena deluju na obe strane i na proizvođača, prerađivača, jer prodaja opada zbog niske kupovne moći, a zatim slede gubici, trudeći se da ne povećavamo cene dok ne dođu ispod linije profita, da tako kažem, pa kada dostignu nulu logično je da počnu da se preračunavaju, zbog čega se povećanja pojavljuju u različitim procentima i u različito vreme kod potrošača, jer, kao što sam rekao, kupovna moć je veoma niska i onda su ljudi primorani da kupuju skuplju hranu, smanjuju količinu kupovine i, na kraju, ali ne i manje važno, problem kojeg se, da budem iskren, plašim, da pređemo na jeftinije proizvode, ali lošijeg kvaliteta.“
Dragoš Frumosu je takođe objasnio da se neki proizvođači još uvek drže na tržištu, ali da postoji mnogo malih, srednjih i velikih preduzeća koja nisu uspela da se nose sa impaktom i mnoga od njih su zatvorila svoja preduzeća. A to takođe znači gubitke za državni budžet, dodao je.
Podsetimo se da je Narodna banka Rumunije revidirala naviše, na 3,9%, sa prethodnih 3,7%, prognozu inflacije za kraj 2026. godine. Takođe je najavila da će ona do juna porasti na više vrednosti od onih koje su prognozirane, uglavnom kao rezultat očekivanih uticaja koji proizilaze iz rasta cena goriva, zbog značajnog povećanja cena nafte i prirodnog gasa u kontekstu rata na Bliskom istoku. S druge strane, Svetska banka je značajno revidirala naniže svoje procene u vezi sa rastom rumunske ekonomije ove godine, na 0,7%, sa 1,4%, koliko je procenjivala ranije.