Vesti – 10.11.2025
Događaji koji su obeležili današnji dan
Marija Nenadić-Zurka, 10.11.2025, 18:09
Relativna stopa siromaštva u Rumuniji je 2024. godine iznosila 19%, a broj siromašnih ljudi koji odgovaraju ovoj stopi je 3.595.000, prema podacima koje je centralizovao Nacionalni institut za statistiku. Prema institutu, relativna stopa siromaštva predstavlja udeo siromašnih ljudi koji imaju raspoloživi prihod po odrasloj osobi niži od praga postavljenog na 60% medijalnog raspoloživog prihoda po odrasloj osobi u ukupnom stanovništvu. Najveća učestalost siromaštva je među decom mlađom od 18 godina i mladima starosti 18-24 godine. Najviše stope siromaštva zabeležene su u regionima Jugozapadna Oltenija, Jugoistok i Severoistok, a najniže u Bukureštu-Ilfov.
Konačni oblik projekta reforme javne uprave u Rumuniji predstaviće ove nedelje ministar razvoja Čeke Atila, a dokument će potom biti analiziran u prvom čitanju u vladi PSD-PNL-USR-UDMR. Premijer Ilije Boložan rekao je da će i ovaj paket mera biti usvojen kroz proceduru preuzimanja odgovornosti u parlamentu, jer uključuje ne samo smanjenje broja zaposlenih, već i neke odredbe za povećanje efikasnosti gradskih skupština. Takođe ove nedelje biće izrađen novi nacrt zakona o reformi penzija magistrata. Dve reforme moraju biti usvojene do izrade državnog budžeta za sledeću godinu, kako bi se doprinelo smanjenju deficita u 2026. godini.
Rumunski Senat će raspravljati i glasati, kao odlučujuće telo, o nacrtu zakona o pripremi stanovništva za odbranu. Dokument će biti izmenjen u odnosu na formu koju je usvojio Poslanički dom u smislu zadržavanja nekih specijalnosti u operativnoj rezervi, posebno u vezi sa modernim ratovanjem. Takođe u Senatu, odbori razmatraju nacrt zakona o sprečavanju i borbi protiv femicida, koji je potpisalo preko 250 senatora i poslanika vladajućih stranaka. Dokument predviđa strože kazne za agresore i predlaže osnivanje nacionalne opservatorije za analizu i sprečavanje ubistava. Očekuje se da će Poslanički dom održati konačno glasanje o nacrtu zakona kojim se menja Krivični zakonik, u smislu uvođenja dodatnih mera za zaštitu žrtava porodičnog nasilja i pooštravanja kazni koje se primenjuju na ponovljene agresore. Na zakonodavnom dnevnom redu ove nedelje su i nacrt zakona o punoletstvu na internetu i novi Zakonik o urbanističkom planiranju.
Provere se sprovode u Policijskom inspektoratu okruga Teleorman (južna Rumunija), nakon što je ženu ubio njen partner, uprkos tome što je protiv njega izdata zaštitna naredba. Muškarac je bio na slobodi, iako se dvadesetpetogodišnja majka troje dece nekoliko puta žalila da ju je on tukao, kidnapovao i silovao. Šokantan slučaj dogodio se u subotu, u opštini Bečiu, a muškarca je policija pronašla u kući njegovih roditelja, nakon što je sebi naneo povrede rukama i vratu. Ministarstvo pravde stavilo je na javnu raspravu zakonsku inicijativu prema kojoj bi se ubistvo na osnovu pola kažnjavalo doživotnim zatvorom, saopštio je resorni ministar Radu Marinesku. Podsetio je da, paralelno, u parlamentu postoji inicijativa koja želi da se u rumunsko krivično pravo eksplicitno i jasno ugradi inkriminacija krivičnog dela femicida. Međutim, rekao je i da Rumunija trenutno ima zakone koji se moraju primenjivati i koji mogu sprečiti takve slučajeve.
U županiji Vranča (jugoistok), danas su bile zakazane manifestacije povodom repatrijacije kovčega princa Grigorea Aleksandrua Gike, poslednjeg princa Moldavije (istok) pre Ujedinjenja rumunskih kneževina 1859. godine. Nakon što je ekshumiran 7. novembra, iz mesta u blizini Pariza, kovčeg sa kneževim ostacima je uz vojne počasti donet u Bukurešt, gde su izložene u Predsedništvu. Tamo je održana ceremonija uz učešće predsednika Nikušora Dana, koji je položio venac i upalio sveću. Vladarevi posmrtni ostaci biće sahranjeni u sredu u Jašiju (severoistok). Vladar Moldavije između 1849. i 1856. godine, Grigorea Aleksandrua Giku istoričari opisuju kao vizionara 19. veka. Bio je unionistički militant, utro je put Uniji rumunskih kneževina 1859. godine i promovisao je osnovne vrednosti modernog društva: slobodu, socijalnu pravdu, dostojanstvo. Podržavao je hrabre reforme, od emancipacije Roma i ukidanja cenzure do razvoja javnih službi i uvođenja modela upravljanja inspirisanog velikim evropskim demokratijama. Otvorio je prvo porodilište u Moldaviji od sopstvenog bogatstva. Njegova repatrijacija predstavlja ne samo čin simbolične obnove, već i gest nacionalne zahvalnosti prema vladaru koji je postavio temelje moderne rumunske države – ističu vlasti u Bukureštu.
Pariski Apelacioni sud je u ponedeljak naredio puštanje na slobodu i stavljanje pod sudski nadzor bivšeg francuskog predsednika Nikole Sarkozija, koji je u zatvoru već dvadeset dana nakon osude za libijsko finansiranje njegove predsedničke kampanje 2007. godine, javlja Frans pres. Sarkozi (70) je zatvoren nakon što je dobio petogodišnju zatvorsku kaznu. Zatražio je uslovni otpust odmah nakon početka izdržavanja kazne. U Francuskoj se takva odredba primenjuje na zatvorenike starije od 70 godina, što im omogućava da kazne služe van zatvora pod određenim uslovima. Slučaj libijskog finansiranja uključuje tvrdnje da je Sarkozijeva predsednička kampanja primala ilegalna sredstva od režima tadašnjeg de fakto lidera Libije, Moamera el Gadafija. Iako pariski krivični sud nije pronašao dokaze o ilegalnim sredstvima za kampanju, u svojoj presudi je zaključio da je konzervativni političar i bliski saveznik Gadafija bar pokušao da dobije sredstva od libijskog lidera.
Putovanja između Republike Moldavije i Rusije neće biti pogođena namerom Vlade u Kišinjevu da uvede vize za građane zemalja članica Zajednice nezavisnih država, saopštilo je moldavsko Ministarstvo spoljnih poslova. Institucija je naznačila da je na snazi poseban bilateralni sporazum o ukidanju viza između moldavske i ruske države. Pojašnjenje dolazi u kontekstu u kojem će Vlada u Kišinjevu na ovogodišnjem sastanku razmotriti nekoliko normativnih akata kojima se otkazuju sporazumi potpisani sa Zajednicom nezavisnih država, organizacijom čije su zemlje bile deo bivšeg Sovjetskog Saveza. Pored sporazuma o vizama, Kišinjev želi da odustane i od onog o vojnom transportu ili onog o saradnji u oblasti hemije i petrohemije.
Rumunska ambasada u Sjedinjenim Američkim Državama i kancelarija Rumunskog kulturnog instituta u Njujorku organizuju, između 13. i 16. novembra, 6. izdanje Rumunskog filmskog festivala u Vašingtonu. Događaj će se održati u jednom od najpoznatijih bioskopa u američkoj prestonici, koji se nalazi u naselju Džordžtaun, nedaleko od Kenedi centra. Festival predstavlja 6 novijih filmova, koji potvrđuju originalnost i međunarodno priznanje savremenog rumunskog filma. Na otvaranju će se prikazati film „Pljačka veka“, koji je napisao i producirao Kristijan Munđiu, a režirala Teodora Ana Mihaj, rumunski predlog za Oskara 2026. godine u kategoriji najbolji strani film.