Vesti – 14.11.2025
Događaji koji su obeležili današnji dan
Dragana Diamandi, 14.11.2025, 16:08
Narodna banka Rumunije (BNR) revidirala je naviše svoju prognozu inflacije za kraj 2025. godine na 9,6%, sa prethodnih 8,8%, i očekuje da će ona dostići 3,7% do kraja 2026. godine, u poređenju sa 3% u prethodnoj prognozi, prema podacima koje je u petak predstavio guverner Narodne banke, Mugur Iseresku. Prema Centralnoj banci, povratak na ciljni raspon očekuje se u prvom kvartalu 2027. godine. Godišnja stopa inflacije ubrzala se u trećem kvartalu 2025. godine, uglavnom kao rezultat ukidanja ograničenja cena električne energije, povećanja stopa PDV-a i akciza, ali i u kontekstu snažnog povećanja troškova rada, objasnio je guverner Narodne banke. Što se tiče dugoročnog duga, Mugur Iseresku je naglasio da je „za desetogodišnje kredite premija rizika Rumunije pala ispod nivoa Mađarske“, što signalizira poboljšanje percepcije suverenog rizika kod investitora.
Rumunija priprema zahtev za isplatu broj 4 Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, vrednog 2,62 milijarde evra. On uključuje 62 cilja, koji se isključivo odnose na komponentu grantova (nepovratna sredstva) – izjavio je ministar za evropske projekte, Dragoš Pislaru. On se danas u Briselu sastati sa evropskom koordinatorkom nacionalnih planova za oporavak i otpornost, Selin Gauer, kako bi razgovarali o kalendaru za podnošenje novog zahteva za isplatu.
Bruto domaći proizvod Rumunije je u trećem kvartalu ove godine pao za 0,2% u poređenju sa prethodnim kvartalom, prema podacima Nacionalnog instituta za statistiku. BDP je zabeležio rast od 1% u drugom kvartalu u poređenju sa prvim kvartalom. U poređenju sa istim kvartalom 2024. godine, bruto domaći proizvod je porastao za 1,6%. Međunarodni monetarni fond očekuje da će rumunska ekonomija porasti za 1% ove godine, što je niže u odnosu na procenu iz proleća. Pesimističnije prognoze dolaze od Svetske banke, koja procenjuje da će rumunska ekonomija ove godine zabeležiti rast od samo 0,4%.
Evropski parlament odobrio je zajednički plan za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 90% do 2040. godine, uz istovremeno dozvoljavanje da se 5% ovog cilja realizuje u zemljama van bloka zajednice keoz sistem sertifikata o emisiji ugljenika, čime se otvara put za pretvaranje plana u evropski zakon. Prag od 90% preporučuju naučni savetnici EU kako bi se globalno zagrevanje ograničilo na 1,5°C – nivo koji se smatra ključnim za izbegavanje mnogo jačih toplotnih talasa i suša. Slede pregovori između država članica i poslanika o konačnim detaljima sprovođenja plana. Reuters navodi da otpor koji su neke evropske vlade pokazale prema klimatskim merama ove godine dolazi u trenutku složenih geopolitičkih okolnosti, koje su primorale članice da povećaju izdvajanja za odbranu i da podrže industrije pogođene tarifama koje su uvele Sjedinjene Američke Države.
Nacionalni sindikalni blok (BNS) zahteva stvarnu reformu oporezivanja rada u Rumuniji, kroz smanjenje socijalnih doprinosa i zaštitu niskih i srednjih prihoda, odnosno prebacivanjem dela socijalnih doprinosa koje plaća zaposleni kako bi se delimično nadoknadila kupovna moć izgubljena tokom ovog perioda. Prema BNS-u, Rezolucija Komiteta ministara Saveta Evrope, koja zahteva od Rumunije da obnovi ravnotežu u finansiranju sistema socijalnog osiguranja, prema kojoj zaposleni ne mogu snositi više od 50% finansiranja socijalnog osiguranja. Zahtevi su uključeni u dokument pripremljen za sastanke sa predstavnicima vladajućih stranaka. Sindikalci BNS-a pozvani su na razgovore nakon protesta organizovanog u sredu u Bukureštu protiv „smanjenja kupovne moći i anti-radničkih politika koje sprovode vlasti“. Nakon protesta, kojem je prisustvovalo preko 5.000 članova, usledio je marš, sa simboličnim zaustavljanjima ispred glavnih institucija odgovornih za ekonomsku i socijalnu politiku zemlje.
U Italiji je u petak održan nacionalni štrajk u javnom prevozu. Tokom 8 sati, autobusi, metro i tramvaji nisu saobraćatli. Takođe, protest je uticao na letove nekih avio-kompanija, ali ne i onih koje su imale letove do i iz Rumunije. Vozovi, međutim, saobraćali su. Pored toga, u Bolonji su škole i univerziteti učestvovali od 8 ujutru u protestnoj akciji pod nazivom „Dan bez Melonija“ i u protestnom skupu u centru grada, dok je šefica italijanske izvršne vlasti imala u gradu sastanak sa udruženjem gradonačelnika.
Novi premijer Republike Moldavije, Aleksandru Munteanu, u četvrtak je boravio u svojoj prvoj zvaničnoj poseti Bukureštu otkako je stupio na dužnost. Zvaničnik se sastao sa predsednikom Nikušorom Danom, njegovim kolegom Ilijem Boložanom, predsednicima parlamenta i Njenim Veličanstvom Margaretom, čuvarom Krune Rumunije. Na dnevnom redu razgovora u palati Viktorija bila je tema proces pristupanja Republike Moldavije Evropskoj uniji i projekti od zajedničkog interesa dve zemlje u aktuelnom geostrateškom kontekstu. Ilije Boložan je izjavio da je Rumunija i da će biti najbliži pobornik evropskog puta Kišinjeva i, istovremeno, strateški partner.