Vesti (17.11.2026.)
Događaji koji su obeležili današnji dan.
Mengher Ionela, 17.11.2026, 11:59
U Temišvaru se do 25. novembra održava 21. izdanje Dana srpske kulture. Za 17. novembar u Kulturnom centru Saveza Srba u Rumuniji zakazan je koncert operskih arija „Veruj da te ljubim“, organizovan u saradnji sa Rumunskom nacionalnom operom iz Temišvara i Operskim studijom Narodnog pozorišta u Beogradu. Dana 18. novembra u bioskopu „Studio“ biće prikazan dokumentarni film „Šuma“, u režiji Siniše Dragina. Dana 20. novembra u Gimnaziji „Dositej Obradović“ održaće se mali sajam knjiga, na kojem će učestvovati biblioteke iz Srbije, Fondacija „Dositej Obradović“ iz Beograda i Izdavačka kuća Saveza Srba u Rumuniji. Istog dana, na istom mestu, biće obeležen Dan srpskog jezika u Rumuniji – svečana akademija. Dana 21. novembra u Filharmoniji „Banatul“, u sali „Kapitol“, održaće se koncert ansambla AKUD „Mladost“, uz učešće gostujućeg ansambla. Dana 23. novembra u Kulturnom centru Saveza Srba u Rumuniji biće prikazan dokumentarni film „Slavljenje, svetitelj ili svetac – Karaševska krsna slava“, nakon čega će biti održan okrugli sto o običajima i tradiciji Karaševaka. Dana 25. novembra u Kulturnom centru Saveza Srba u Rumuniji biće izvedena dečja pozorišna predstava „Srpske bajke“, u izvođenju Dečjeg kulturnog centra iz Beograda. Istog dana, u Mađarskom državnom pozorištu „Čiki Gergelj“, biće izvedena pozorišna predstava „Kume, gde ti je pištolj?“, u izvođenju Srpskog pozorišnog studija iz Mađarske.
Luka u Oteleku, na Begeju, na mestu gde ova reka napušta Rumuniju i ulazi u Srbiju, biće obnovljena sredstvima Pokrajinske uprave, čime će se ovom području otvoriti značajne turističke i ekonomske mogućnosti. Luka je izgrađena pre 90 godina, a zatvorena 1967. godine, saopštio je predsednik Saveta okruga Timiš, Alfred Simonis. Projekat je deo strategije razvoja okruga, kojom, pored ulaganja u infrastrukturu, nastojimo da promovišemo lokalno nasleđe, tradiciju i gastronomiju Banata, u susret 2028. godini, kada će Banat poneti titulu Evropskog regiona gastronomije, izjavio je Simonis. Pored luke za plovila, Savet okruga razvija i ideju o kulturnoj luci, imajući u vidu mogućnost povezivanja sa rutom EuroVelo 13, Put Gvozdena zavesa, jedna od velikih evropskih biciklističkih ruta. Godine 1937. u Oteleku je osnovana lučka kapetanija, a period najvećeg procvata bio je 1937–1938. godine, kada je godišnji obim prevezene robe dostizao 250.000 tona. Rečni putnički saobraćaj na Begeju dostigao je vrhunac 1944. godine, kada je prevezeno oko 500.000 putnika. Saobraćaj je pretrpeo velike posledice zbog rata, a 1958. godine obustavljen je prevoz robe. Godine 1967. povučeni su i putnički brodovi. Pre četiri godine kanal Begej ponovo je postao plovan, nakon obimnih radova na uklanjanju nanosa i rekonstrukciji hidrotehničkog čvora u rumunskom mestu Sânmihaiu Român, uz obnovu prevodnica iz 1909. godine. Od ukupne dužine od 114 kilometara, 44 kilometra nalaze se na teritoriji Rumunije, dok se na teritoriji Srbije kanal povezuje sa plovnim sistemom Tisa–Dunav. Preko kanala Dunav–Majna–Rajna moguće je stići sve do Severnog mora.
Na praznik Svetog jerarha Nektarija Eginskog, 9. novembra, zaštitnika Eparhije Dakije Feliks, Saborna crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Vršcu proslavila je svoju drugu slavu. Svečanost je okupila trojicu arhijereja Rumunske pravoslavne crkve, predstavnike rumunskih i srpskih vlasti, kao i vernike iz više mesta. Svetu liturgiju služili su episkop Karansebeša Lukijan, episkop Salaža Benedikt i episkop Eparhije Dakija Feliks Jeronim. Svečanost je označila završetak petodnevnog programa verskih manifestacija posvećenih Svetom jerarhu Nektariju. Episkop Eparhije Dakije Feliks Jeronim istakao je da zaštita Svetog Nektarija predstavlja izvor duhovne snage za celu eparhiju, čija se pastirska i misionarska delatnost odvija među rumunskim pravoslavnim zajednicama u srpskom Banatu i Timočkoj Krajini. Anka Korfu, generalna konzulka Rumunije u Vršcu, odlikovana je od strane Rumunske pravoslavne crkve ordenom „Presveta Bogorodica Oranta“, kao priznanje za podršku aktivnostima Eparhije Dakije Feliks i doprinos jačanju veza između rumunskih institucija i istorijskih rumunskih zajednica u Srbiji.
U Temišvaru je predstavljena knjiga sa 30 recepata i priča iz banatske kuhinje. Od pileće supe sa domaćim rezancima i kolača iz detinjstva do jela sačuvanih u govoru planinskog Banata, knjiga „Banatul e fruntea în bucate! Reţete, oameni şi expresii din bucătăria Banatului“ („Banat prednjači u kulinarstvu! Recepti, ljudi i izrazi iz banatske kuhinje“) okuplja recepte, uspomene i reči koje definišu gastronomiju ovog regiona. Publikacija sadrži 30 recepata, priloge 14 autora i rečnik sa 16 karakterističnih izraza iz banatske kuhinje. Knjiga se može besplatno preuzeti u PDF formatu sa internet stranice cronicaridigitali.ro. Knjiga je podeljena u dva poglavlja. Prvo obuhvata 20 banatskih recepata, dok drugo donosi 10 jela iz planinskog Banata, koje je prikupila Štefanija Bijan, poznata kao Fana lu’ Pasku, a koja su sačuvana u izvornom govoru u kojem su zapisana. Među receptima nalaze se išlere, grilijaš, kolač „Retezat“, krofne, kao i „cornuta“, jelo koje se priprema sa mladim sirom povodom praznika Svetog Đorđa. Tu su i jela od mesa, poput „curiţi cu zamă de la tăiatu porcului“, knedli sa kupusom, jagnjeće čorbe koja se priprema povodom merenja ovaca i jela „morândăul“. Publikacija sadrži i recepte za zimnicu, poput zakuske, pekmeza od šljiva i drugih jela.Knjiga donosi priče o porodičnim trpezama i ukusima detinjstva, ali i o uticajima zajednica koje su vekovima živele zajedno u Banatu: Rumuna, Nemaca, Mađara, Srba, Bugara, Čeha, Slovaka, Jevreja i Italijana. Knjiga se završava gastronomskim rečnikom koji objašnjava 16 pojmova. Rečnik predstavlja i poreklo reči, od kojih mnoge potiču iz nemačkog, mađarskog ili srpskog jezika, kao i jela i izraze u kojima se one koriste.
U Temišvaru je od 11. do 13. novembra održano prvo izdanje Međunarodnog književnog festivala Banata. Manifestacija je okupila 40 pisaca, a održana je pod geslom „Dijalozi među razlikama. Nevidljive mape i stvarne geografije“. Festival je ponudio susrete i debate o identitetu, različitosti, prostoru, sećanju i granicama, uz učešće pisaca iz Italije, Srbije, Republike Moldavije i Rumunije.