Vesti – 18.09.2026
Događaji koji su obeležili današnji dan
Marija Nenadić-Zurka, 18.09.2026, 18:24
Kandidat za premijera Zigfrid Murešan je u petak objavio da počinje sa izradom vladinog programa, zajedno sa PNL, USR i UDMR, napominjući da će prioritete predstaviti početkom sledeće nedelje. U saopštenju za štampu sa liderima tri stranke, on je naglasio da je Rumuniji potrebna „ozbiljna, kredibilna vlada što je pre moguće, vlada koja će nastaviti reformske mere, projekte, programe započete prošle godine“. S druge strane, predsednik liberala i aktuelni vršilac dužnosti premijera, Ilije Boložan, objavio je da PNL podržava vladu koja predlaže ispravne mere. „Predlažemo ozbiljnu vladu, sa jasnom i pozitivnom vizijom za Rumuniju, koja se ne zasniva na mržnji, već na poverenju u kapacitete Rumuna“ – rekao je lider USR, Dominik Fric. Prethodno je PSD, glasom predsednika Sorina Grindeanua, rekao da socijaldemokrate neće glasati za izvršnu vlast koju on predvodi. Odbijanje je stiglo i od nacionalističke opozicije koju predstavlja AUR, koja novi predlog predsednika zemlje smatra neuspešnim. Predsednik Nikušor Dan rekao je da će u subotu potpisati dekret o imenovanju Zigfrida Murešana za premijera, a on će biti objavljen u Službenom glasniku u ponedeljak. Od trenutka objavljivanja, Zigfrid Murešan ima 10 dana da pregovara sa parlamentarnim strankama, kako bi dobio 233 glasa potrebna za formiranje svog kabineta.
Karpatske zemlje moraju bolje sarađivati na izgradnji puteva i graničnih prelaza, jačanju energetskih veza, promociji turizma i ekonomske i kulturne razmene, zaštiti prirode i privlačenju investicija, rekao je predsednik Nikušor Dan, koji je u petak učestvovao na prvom samitu Karpatske integracione inicijative. „Bio sam srećan što sam učestvovao na ovom važnom događaju, koji promoviše regionalnu integraciju, dobrosusedske odnose, koheziju i koordinaciju, u punoj komplementarnosti sa postojećim regionalnim mehanizmima. U Rumuniji se nalazi polovina Karpatskog planinskog venca i stoga je naše učešće značajno“, napisao je Nikušor Dan na društvenoj mreži. Prema njegovim rečima, Rumunija je čvrst pristalica evropskog puta i „Karpatska integraciona inicijativa može poslužiti i kao dodatni instrument za evropske integracije zemalja kandidata. Na kraju, ali ne i manje važno, ovaj format može iskoristiti jezičko i kulturno bogatstvo Karpatskog regiona, što će zaštitu prava nacionalnih manjina učiniti prioritetom“, rekao je šef države. Nikušor Dan je učestvovao na sastanku u ukrajinskoj oblasti Ivano-Frankovsk na poziv predsednika Ukrajine, Volodimira Zelenskog, zajedno sa predstavnicima zemalja duž kojih se protežu Karpati: Austrije, Češke, Poljske, Rumunije, Srbije, Slovačke, Mađarske i Ukrajine, kao i drugih relevantnih aktera za regionalnu saradnju.
Sud u Bukureštu naredio je preventivno hapšenje u trajanju od 30 dana za još četvoricu demonstranata koji su napali policajce na protestu u utorak na Trgu pobede. Protest su organizovali poljoprivrednici, ali su se distancirali od nasilnih demonstranata. Još jedan muškarac je stavljen u kućni pritvor. Do sada su mere vlasti protiv onih koji su nasilno demonstrirali sledeće: pet muškaraca je preventivno uhapšeno, a još pet je stavljeno u kućni pritvor; 55 osoba je privedeno u policijsku stanicu i izrečena su im 33 lakša prekršaja. Među onima koji su stavljeni u kućni pritvor je i vođa podstrekača nasilja i poznati pristalica Kalina Georgeskua, bivšeg predsedničkog kandidata, proruskog ekstremiste i apologete međuratnih fašista. Demonstranti su optuženi da su napali policiju metalnim cevima, palicama i raznim predmetima bacanim na njih – ivičnjacima, flašama ili metalnim ogradama.
Industrijska proizvodnja u Rumuniji ima drugi najveći pad u Evropskoj uniji, posle Bugarske, prema podacima Evrostata. U julu je ovaj pokazatelj u Rumuniji bio 6,3% niži nego u istom mesecu prošle godine, dok je u državi južno od Dunava pao za 6,8%. Na suprotnom kraju je Holandija, sa povećanjem industrijske proizvodnje od 8,2% u jednoj godini, zatim Hrvatska, sa povećanjem od 7% i Litvanija, sa 6,5%. Danska, Finska, Mađarska i Poljska takođe su imale povećanje od preko 4%. Međutim, nemačka industrija je pala za 2,2%, Francuska za 0,7%, a Italija je stagnirala. Na nivou celog evropskog bloka, industrijska proizvodnja je porasla za 0,3%. Negativan razvoj događaja u Rumuniji imao je posledice i u pogledu konkurentnosti zemlje u odnosu na svetske ekonomije. Tako je Rumunija izgubila 11 pozicija na globalnoj rang listi konkurentnosti, prema najnovijem rangiranju.