Vesti – 19.01.2026
Događaji koji su obeležili današnji dan
Marija Nenadić-Zurka, 19.01.2026, 18:20
Predsednik Nikušor Dan primio je u ponedeljak u Bukureštu vrhovnog komandanta savezničkih snaga za Evropu (SACEUR) i Evropske komande Sjedinjenih Američkih Država (USEUCOM), generala Aleksusa G. Grinkeviča, povodom njegove posete Rumuniji. Tokom razgovora, šef države je istakao bezbednosne izazove u regionu Crnog mora, nastale ruskom agresijom protiv Ukrajine, koja pogađa i Rumuniju kroz upade dronova u nacionalni vazdušni prostor. U tom kontekstu, pohvalio je pokretanje NATO operacije „Istočna straža“, koja će ojačati odvraćanje i odbrambeni položaj Severnoatlantske alijanse na celom istočnom krilu, od Baltičkog do Crnog mora. Istovremeno, Nikušor Dan je uverio da će Rumunija ostati kredibilan i odgovoran saveznik u okviru NATO-a, koji će poštovati svoje obaveze, kako operativno, učestvujući u savezničkim misijama i operacijama, tako i u pogledu izdvajanja za budžet za odbranu, u skladu sa ciljem preuzetim na samitu NATO-a u Hagu 2025. godine. Sa svoje strane, Aleksus G. Grinkevič je visoko ocenio suštinsku ulogu Rumunije u bezbednosti i stabilnosti u regionu Crnog mora, kao i njen važan doprinos evropskoj i evroatlantskoj bezbednosti u celini. U utorak će američki general boraviti u radnoj poseti Nacionalnom zajedničkom centru za obuku „Getika“ u Činkuu i Komandi multinacionalnog korpusa Jugoistoka u Sibinju (centralna Rumunija), zajedno sa generalom Georgicom Vladom, načelnikom Generalštaba odbrane.
Očekuje se sastanak lidera vladajuće koalicije u Bukureštu prvih dana ove nedelje, na čijem je dnevnom redu završetak projekta reforme lokalne javne uprave i projekat državnog budžeta. Centralne i lokalne vlasti moraju smanjiti troškove za osoblje za 10% kroz otpuštanja, smanjenje bonusa ili institucionalnu reorganizaciju. Nakon što dokument bude usvojen na sednici vlade, izvršna vlast namerava da preuzme odgovornost u parlamentu. Tokom sastanka, lideri vladajuće koalicije će razgovarati i o projektu budžeta za ovu godinu, nakon što su već održani prvi sastanci između premijera Ilija Boložana i pet zamenika premijera po ovom pitanju. Dokument, koji će izvršna vlast usvojiti početkom februara, mora uzeti u obzir deficit od 6,4% i uključivati projekte iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti važne za razvoj ekonomije i nacionalne infrastrukture.
Rumunija učestvuje, između 19. i 23. januara, na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu sa najvećom vladinom delegacijom od svih izdanja konferencije – najavljuje Ministarstvo spoljnih poslova u Bukureštu. Delegaciju čine šefica diplomatije Oana Coju, ministar za investicije i evropske projekte Dragoš Pislaru i ministar energetike Bogdan Ivan. Prema Ministarstvu spoljnih poslova, ovogodišnje izdanje Foruma ima za centralnu temu podršku dijalogu („Duh dijaloga“) i okuplja visoke zvaničnike (predsednike, premijere, ministre), predstavnike najvažnijih međunarodnih organizacija i institucija, akademske zajednice, štampe, nevladinih organizacija. „Dnevni red diskusija fokusiraće se na pet glavnih izazova na globalnom nivou – saradnja u svetu punom osporavanja, otključavanje novih izvora rasta, investicije u ljudski kapital, odgovorno promovisanje inovacija, povećanje globalnog prosperiteta“ – navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova.
Nakon primene Trgovinskog sporazuma Evropska unija-Merkosur, carine, do 55%, na poljoprivredno-prehrambene proizvode Evropske unije biće ukinute, što će pomoći rumunskim poljoprivrednicima da povećaju svoj izvoz u južnoamerički trgovinski blok, navodi se u dokumentu objavljenom na internet stranici Generalnog direktorata za trgovinu Evropske komisije (DG TRADE). Štaviše, prema dokumentu, 15 rumunskih proizvoda sa geografskim oznakama biće zaštićeno na tržištima Merkosura. Prema Generalnom direktoratu za trgovinu Evropske komisije, rumunske kompanije i mala preduzeća moći će lakše da posluju u zemljama Merkosura, rumunske kompanije će moći jeftinije i lakše da ponude usluge, rumunski proizvođači i poljoprivrednici moći će više da izvoze, a rumunski delikatesi moći će da se prodaju u većim količinama i po višim cenama. Sporazum će ukinuti carine na 91% svih proizvoda, što će koristiti svim izvoznicima u Rumuniji – takođe se precizira u dokumentu. Ukupna trgovina između Rumunije i Merkosura trenutno iznosi 711 miliona evra.
Evropska unija bi mogla snažno da odgovori na odluku predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da od 1. februara uvede dodatnih 10% carine na robu iz šest zemalja članica, uključujući Dansku, Francusku i Nemačku, uz Norvešku i Veliku Britaniju. Povećanje bi moglo da poraste na 25% od 1. juna ako dotične zemlje ne prihvate prenos danske teritorije Grenlanda Sjedinjenim Američkim Državama. Prvi instrument koji je na raspolaganju Uniji jeste uvođenje carina od oko 93 milijarde evra na uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država, mera koja je već usvojena u Savetu pre šest meseci, ali je zamrznuta kada su Sjedinjene Američke Države i Evropska unija postigle trgovinski sporazum u avgustu 2025. godine. Međutim, ovaj instrument ističe u februaru, nakon čega bi ga Savet morao ponovo odobriti. Druga mogućnost je evropski instrument protiv prisile, koji Unija predviđa kada partner uvede neopravdane ekonomske sankcije, koristi politički pritisak ili krši međunarodna trgovinska pravila. Nazvan „evropska bazuka“, sadrži carine, ograničenja uvoza i izvoza ili za investicije i usluge. Instrument nikada nije u potpunosti korišćen od strane Unije protiv neke države. Međutim, određene mere su primenjene u odnosu na Kinu, koja je prekršila pravila u vezi sa blokom zajednice. Danas su se u Berlinu sastali francuski i nemački ministri finansija kako bi utvrdili zajednički stav, a predsednik Evropskog saveta Antonio Kosta je najavio da će sazvati hitan sastanak šefova država i vlada.
Najmanje 39 ljudi je poginulo, a više od 120 je povređeno u železničkoj nesreći koja se dogodila u nedelju između dva brza voza na jugu Španije. Vlasti kažu da broj žrtava još nije konačan. Više od 70 ljudi je i dalje hospitalizovano, neki su u teškom stanju. Nesreća se dogodila kada su zadnji vagoni voza koji je išao ka Madridu iskliznuli iz šina. U njih je direktno udario drugi brzi voz koji je dolazio iz suprotnog smera. Oba voza su se kretala brzinom od oko 200 kilometara na sat, a ukupno 484 putnika je povređeno. Ministarstvo spoljnih poslova Rumunije saopštilo je da su dva rumunska državljanina lakše povređena u železničkoj nesreći u regionu Kordobe, ali da su van životne opasnosti. Rumunski predsednik Nikušor Dan izrazio je saučešće španskom narodu i kralju Felipeu zbog žrtava nesreće. Dan je izrazio duboku tugu i poželeo povređenima potpuni oporavak. Nedeljna nesreća jedna je od najvećih železničkih tragedija koje su se dogodile u Španiji.