Vesti (19.08.2025)
Najnoviji događaji dana
Dragana Diamandi, 19.08.2025, 14:02
32. izdanje Dana Preobrazenja Srba u Rumuniji, koje je održano od 17. do 19. avgusta, pokazuje da je reč o kulturno-duhovnoj, tradicionalnoj i prestižnoj manifestaciji Srba koji žive na ovom podneblju, koja traje više od tri decenije, saopštio je Savez Srba u Rumuniji. Pored bogatog sadržaja manifestacije, centralni događaj bila je dodela Velike bazijaške povelje, a ove godine laureat je bio poznati srpski pesnik Miroslav Aleksić. Ovu duhovnu i književnu proslavu organizuje Savez Srba u Rumuniji, u saradnji sa Generalnim konzulatom Srbije u Rumuniji, dodao je navedeni izvor.
U Srpskom Semartonu, održano je 16. avgusta 6. izdanje. Međunarodnog folklornog festivala, „Hora prieteniei’’. Pored domaćina, Folklornog ansambla Kruna, učestvovali su gosti iz Srbije i okruga Timiš. Festival je organizovala lokalna organizacija iz Srpskog Semartona, uz finansijsku podršku Saveza Srba u Rumuniji i Gradske kuće i Mesne zajednice Ulbeč.
Učenici škole srpskog jezika u Čenadu učestvovali su u sportsko-edukativnom kampu u Zrenjaninu koji je organizovala Kancelarija ministra bez portfelja, zaduženog za odnose Srbije sa regionom i dijasporom. Kamp je otvorio ministar Đorđe Milićević, zajedno sa rukovodstvom grada Zrenjanina. Bila je to srećna prilika za mlade ljude iz regiona da se upoznaju, sprijatelje i unaprede svoje sportske veštine, saopštio je Savez Srba u Rumuniji.
Učenici škole srpskog jezika u Deti učestvovali su u sportsko-rekreativnom kampu koji je organizovao Kabinet ministra bez portfelja, zaduženog za odnose Srbije sa dijasporom, Đorđa Milićevića, na Kopaoniku. Planinarenje, orijentacija u šumi i opšte sportske aktivnosti (košarka, fudbal, odbojka) doprinose jačanju zajedništva učesnika, odnosno mladih ljudi iz dijaspore i regiona, saopštio je Savez Srba u Rumuniji.
Nacionalna fondacija za Rumune u rasejanju (FNRP) organizovala je, u Bukureštu, Letnju akademiju „Mihaj Viteazul“. Događaj je okupio poslanike Evropskog parlamenta, senatore, poslanike, lidere javnog mnjenja, članove akademskog tela, analitičare, novinare i predstavnike rumunskih zajednica u Republici Moldaviji, Srbiji, Bugarskoj, Albaniji i Ukrajini, koji su učestvovali u debati o izazovima sa kojima se suočavaju Rumuni van granica i u dijaspori. Diskusije su se, između ostalog, fokusirale na situaciju istorijskih zajednica u Ukrajini, Srbiji, Bugarskoj, Albaniji, Grčkoj, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj. Vođa senatora AUR-a, Petrišor Peju, najavio je pokretanje zakona o osnivanju Moldavskog fonda, sa kapitalizacijom od 500 miliona evra, namenjenog transparentnim i zvaničnim investicijama rumunskih subjekata u Republici Moldaviji. Direktor Rumunskog centra za studije i strategije pri fondaciji, Euđen Popesku, predložio je da se u školski program uvede više časova istorije, kako u zemlji tako i u dijaspori, sa poglavljem posvećenim rumunskim manjinama van granica zemlje, i proučavanjem klasičnih rumunskih pisaca, kako bi se očuvao rumunski identitet i kultura.
Dva rumunska igrana filma uključena u zvaničnoj konkurenciji Međunarodnog filmskog festivala u Lokarnu osvojila su nagradu za glumu. Katji Paskariju dodeljena je nagrada Boccalino d’Oro za najbolju glumicu, koju dodeljuje žiri nezavisnih kritičara, za ulogu Stele u filmu „Sorela di Klausura“. Glumice Manuela Marteli i Ana Marija Veseljčić dobile su nagradu Srebrni leopard za glumu, koju dodeljuje međunarodni žiri takmičenja, a koja nagrađuje njihove uloge u filmu „Bog nam neće pomoći“. „Sorela di Klausura“, treći igrani film rediteljke Ivane Mladenović, koprodukcija je Rumunije, Srbije, Italije i Španije. „Bog nam neće pomoći“, koji je rađen po scenariju i u režiji Hane Jušić, koprodukcija je Hrvatske, Rumunije, Italije, Francuske, Grčke i Slovenije.
Stotine turista i meštana prisustvovalo je ceremoniji otvaranja 12. Rimskog festivala „Apulum – Ad Portas!“ na Trgu tvrđave Alba Julije, a na kome je učestvovalo preko 300 glumaca iz Bugarske, Hrvatske, Srbije, Malte i Rumunije. Trenutke iz istorije predstavilo je oko 300 glumaca – rimski vojnici i civili, dački ratnici, gladijatori, zanatlije i plesači. Po prvi put, na festivalu su učestvovali srpski glumci iz II Adiutriks legije, a iz Hrvatske su stigli rekonstruktori iz III Flavija Feliks legije. Iz Rumunije je bilo prisutno Udruženje Tera Dačika Aeterna, prva trupa za antičku istorijsku rekonstrukciju u Rumuniji, koja se bavi aspektima civilnog i vojnog života dačke, rimske i sarmatske civilizacije. Organizovane su vođene ture glavnih rimskih lokaliteta tvrđave Apulum, najvažnijeg lokaliteta iz rimskog doba koji je uvršten na Listu svetske baštine u dosijeu „Granice rimskog carstva – Dakija“. Rimsko utvrđenje u Apulumu bilo je najveće u rimskoj Dakiji, a njegova izgradnja je počela za vreme vladavine cara Hadrijana.
Košarkaši iz U-BT Kluž okupili su se kako bi se pripremili za novu sezonu. Raspored tima iz Kluža uključuje turnir koji organizuje CS Valča 7. i 8. septembra, na kojem učestvuje i AEK Atina. Tim će takođe odigrati tri prijateljske utakmice u Bosni i Hercegovini i Srbiji. U sezoni 2025-2026, U-BT Kluž će se takmičiti u Jadranskoj ligi i Evrokupu, a u Nacionalnoj ligi ulaze direktno u plej-of.