Vesti (23.09.2025)
Najnoviji događaji dana.
Dragana Diamandi, 23.09.2025, 15:33
Nedavno je, Ognjanu Kristiću, poslaniku srpske manjine u Parlamentu Rumunije, na Generalnoj skupštini Saveza Srba u Rumuniji, gotovo jednoglasno, poveren novi mandat predsednika Saveza. Predsedniku Ognjanu Kristiću, želimo uspeha u daljem radu, da i dalje gradi na već postavljenim i sigurnim temeljima, stvorenim kroz primeren i požrtvovan angažman za dobrobit srpske zajednice u Rumuniji i celog našeg društva, saopštio je Savez.
U Temišvaru je 19. i 20. septembra održan MultikulTiM, Festival etničkih manjina. Muzika, igra, gastronomija, radionice i priče iz raznih krajeva sveta odvijali su se na Trgu slobode i Trgu Svetog Đorđa. Dom kulture bio je domaćin bogatog programa: koncerti, specijalni gosti, parada tradicionalnih nošnji, tramvaj pretvoren u kulturnu scenu. Svaka zajednica donosi deo živog i raznolikog identiteta Banata, saopštila je Gradska kuća Temišvara. Švabi, Srbi, Mađari, Crnogorci, Jermeni, Česi, Italijani, Francuzi, Jevreji ili Hrvati, koji žive u Temišvaru i Banatu, proslavili su kulturnu raznolikost zajedno sa Rumunima, u „MultikulTim dnevnoj sobi“, postavljenoj na Trgu Svetog Đorđa, u okviru Festivala manjina. Za zajedničkim stolom, deljena su sećanja baka i deka o tome kako su njihovi preci stigli u Banat, pri čemu je svaka nacija nosila simbol odeće koji definiše etničku pripadnost, nasleđen od porodice, a koji će biti ostavljen kao miraz identiteta deci. Borko Ilin, muzeograf u Muzeju banatskog sela u Temišvaru, govorio je o suživotu etničkih grupa. „Nas, Srbe, predstavlja naša gastronomija, naša muzika, a sa druge strane, drugačiji mentalitet, drugačija vrsta temperamenta koji smo nasledili od naših predaka iz matice, ali ovde, spajajući se sa Rumunima, Nemcima i Mađarima, pozajmili smo jedni od drugih i vrednosti i mane“, rekao je Ilin. Direktorka Doma kulture grada Temišvara, Kamelija Mingason, naglasila je da, kroz ovaj Festival manjina, koji je stigao do 13. izdanja, stanovnici Temišvara slave svoju kulturnu raznolikost.
Na zahtev, srpskih i rumunskih lokalnih javnih vlasti, od 19.09.2025, 20:00 do 22.09.2025, 01:00 produžno je radno vreme graničnog prelaza Lunga (naselje na teritoriji Rumunije) – Nakovo (naselje na teritoriji Srbije) kao što sledi: 19/20.09. i 20/21.09. od 20:00 do 08:00 (po rumunskom vremenu), 21/22. 09. od 20:00 do 01:00 (po rumunskom vremenu). Privremeno noćno otvaranje graničnog prelaza Lunga – Nakovo bilo je povodom proslave „Praznika bundeve“ u Kikindi, na teritoriji Srbije. Granična policija Temišvara podsetila je rumunske državljane da mogu da pređu granicu sa Srbijom samo sa važećom putnom ispravom (ličnom kartom ili pasošem).
Privredna komora Rumunije (CCIR) preuzela je, na godišnjoj Generalnoj skupštini, održanoj u Podgorici, predsedavanje Udruženjem balkanskih privrednih komora. Udruženje je osnovano 1994. godine na inicijativu Rumunije, a ostali osnivači bili su Albanija, Bugarska, Grčka, Severna Makedonija, Rumunija, Turska, Jugoslavija (sada Srbija i Crna Gora), kojima su se pridružile Kipar 1996. godine, i Bosna i Hercegovina 2001. godine. Predsednik Privredne komore Rumunije, Mihaj Daraban, naglasio je da Rumunija može postati centar konvergencije za investicije i ekonomsku saradnju na Balkanu, ali joj je potrebna koherentna politička vizija koja podržava ekonomsku diplomatiju koju Komora sprovodi na međunarodnom planu.
Simpozijum „Arad kroz vreme“ održan je u Aradu, u okviru „Dana srpske kulture u Aradu“, događaja koji su organizovali Savez Srba u Rumuniji i podružnica iz Arada, uz finansijsku podršku Okružnog veća Arada. Simpozijumu su prisustvovali stručnjaci iz oblasti istoriografije, kao i strastveni ljubitelji istorije, kulture i književnosti, a tokom simpozijuma je predstavljena i sveska sa radovima učesnika od prošle godine. „Dani srpske kulture u Aradu“ svečano su otvoreni u crkvi Tekelija i crkvi Svetog Petra i Pavla u Aradu. Učestvovale su vokalne grupe „Kolo“ iz Arada, „Gusle“ iz Kikinde i „Biseri“ iz Velikog Senmikluša, u prisustvu Ognjana Krstića, predsednika i poslanika Saveza Srba u Parlamentu Rumunije, i generalnog konzula Srbije u Temišvaru, Ivane Jakšić Matović.
Shodno rezultatima istraživanja Evrobarometra koje je objavila Evropska komisija, Evropljani čvrsto podržavaju proširenje EU. Prema istraživanju, oko dve trećine ispitanika starosti od 15 do 39 godina smatra da (potencijalne) zemlje kandidati treba da se pridruže EU, kada ispune neophodne uslove, dok 56% podržava dalje proširenje EU i veruje da je to korisno za njihovu zemlju. Ovo mišljenje deli 61% Rumuna. Istovremeno, ispitanici izražavaju zabrinutost zbog mogućeg budućeg proširenja EU, sa nekontrolisanim migracijama (40%), korupcijom i kriminalom (39%) i finansijskim troškovima za evropske poreske obveznike (37%). Ankete su sprovedene i u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima, koje pokazuju opštu podršku pristupanju EU. Na Zapadnom Balkanu, najveća podrška je zabeležena u Albaniji (91%) i Severnoj Makedoniji (69%), dok ispitanici u Srbiji pokazuju najnižu podršku u regionu, sa 33%. Albanci takođe imaju najpozitivniju sliku o EU (82%), dok je u Srbiji taj procenat najniži (38%).