Vesti – 26.11.2025
Događaji koji su obeležili današnji dan
Marija Nenadić-Zurka, 26.11.2025, 17:39
Rumunski parlament je, na zajedničkoj sednici, usvojio nacionalnu strategiju odbrane zemlje za period 2025-2030. Dokument, koji je dobio 314 glasova „za“, 43 „protiv“ i 3 uzdržana, parlamentarcima je predstavio predsednik zemlje Nikušor Dan. On je, između ostalog, u poglavlju o pretnjama istakao hibridni rat koji Rusija vodi protiv Rumunije i protiv nekoliko evropskih zemalja, korupciju, jaz između ukupne evolucije rumunskog društva i načina na koji javna uprava reaguje. Nakon predsednikovog izlaganja, održane su debate. Tokom svojih govora, parlamentarci PSD-a, stranke na vlasti u koaliciji sa PNL-om, USR-om i UDMR-om, pokazali su da dokument identifikuje rizike, ranjivosti i izazove, ali i ističe mogućnosti koje mogu transformisati Rumuniju u bezbedniju državu. Zauzvrat, liberali su rekli da se strategija mora sprovesti kroz javne politike, a oni iz USR-a su pomenuli da je najveća pretnja Rumuniji režim u Moskvi. UDMR takođe podržava nacionalnu odbrambenu strategiju zemlje i centralni koncept dokumenta o solidarnoj nezavisnosti. Glasovi za strategiju došli su i od opozicije, AUR je objavila da je dokument, međutim, trebalo da sadrži mere za borbu protiv siromaštva i strategiju bezbednosti hrane i energije. 43 glasa „protiv“ pripadala su poslanicima POT-a i PACE – Rumunija na prvom mestu, koji su kritikovali strategiju i rekli da ona meša nacionalnu bezbednost i odbranu zemlje.
Vladajuća koalicija u Bukureštu složila se sa predlogom rektifikacije budžeta koji je u utorak predstavio ministar finansija Aleksandru Nazare, saopštio je predsednik Poslaničkog doma, lider PSD-a Sorin Grindeanu. On je precizirao da će zdravstvo i saobraćaj imati najvažnija izdvajanja sredstava za pokrivanje državne pomoći dodeljene nacionalnoj avio-kompaniji TAROM, nekih odloženih plaćanja zdravstvenog osiguranja i nekih subvencija za železnicu. Što se tiče novog zakona kojim se regulišu penzije magistrata, Grindeanu je procenio da bi on mogao biti usvojen sledeće nedelje, ako se na sednici veća u četvrtak izda mišljenje Višeg saveta magistrata. Podsećamo da je mišljenje Višeg saveta konsultativno, ali obavezno da bi nacrt zakona bio proglašen ustavnim. Njegovo odsustvo je upravo bio razlog zašto je Ustavni sud proglasio zakon neustavnim u celini.
Evropska komisija je u utorak zamrznula postupak prekomernog deficita za Rumuniju nakon što je utvrdila da vladine mere imaju pozitivne efekte. Međutim, Rumunija mora da nastavi da primenjuje fiskalne mere koje je usvojila ili najavila kako bi smanjila deficit ispod 3% do 2031. godine. Da je postupak nastavljen, Rumunija bi rizikovala da izgubi evropska sredstva.
Rumuni žele digitalnu državu koja eliminiše birokratiju i ubrzava modernizaciju javne uprave, pokazuje studija koju je sproveo Institut Edž. Prema istraživanju, Rumuni digitalizaciju države povezuju sa praktičnim i jednostavnim rešenjima kao što su elektronski potpisi za građane i kompanije i moderni prezentacioni internet sajtovi za ministarstva. Na vrhu očekivanja su mogućnost podnošenja zahteva bez odlaska na šalter i veze između baza podataka, što bi eliminisalo potrebu za potvrdama. 65% ispitanika smatra da su javne institucije slabo digitalizovane, a 75% da su Rumuniji potrebne velike promene. Istovremeno, 84% Rumuna smatra da je tempo sprovođenja ovog procesa spor ili veoma spor. Studija je sprovedena na reprezentativnom uzorku od preko 2.200 odraslih ispitanika iz Rumunije.
Rumunija će uskoro imati novi vojni sistem sposoban da obara dronove koji ulaze u nacionalni vazdušni prostor. Izjavu je dao komandant snaga Vojske Sjedinjenih Američkih Država u Evropi i Africi, general Kristofer Donahju. Posećujući vazduhoplovnu bazu Mihail Kogalničanu (jugoistok), zajedno sa ministrom odbrane Jonucom Mošteanuom, američki general je izjavio da će Rumunija uvek ostati centralna figura u ovom delu Alijanse. Poseta Konstanci se dogodila nakon što je novi ruski dron preleteo nacionalnu teritoriju.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pozvao je na oprez u pogledu očekivanja od američkog predloga za okončanje rata u Ukrajini, rekavši da plan i dalje zahteva značajne pregovore, javlja dpa. Rute je rekao da plan, koji su zajednički razmotrile Sjedinjene Američke Države i Ukrajina, nudi obećavajuće elemente, ali i nerešena pitanja koja će zahtevati dalje diplomatske runde. Ukrajina je u utorak pristala na glavne tačke mirovnog plana koji su predložile SAD, prema rečima obe vlade. Vašington je prošle nedelje predstavio plan od 28 tačaka koji je Ukrajina i njeni evropski saveznici kritikovali zbog previše odražavanja ruskih interesa, podseća Rojters. Američki, ukrajinski i evropski zvaničnici sastali su se u Ženevi kako bi razmotrili dokument, a Rute je opisao pregovaračke sesije kao produktivne, ali samo prvi korak ka strukturiranim razgovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine.
Nemačka je ostala najveći neto doprinosilac budžetu Evropske unije u 2024. godini uprkos dugotrajnoj ekonomskoj krizi, iako su njene uplate značajno opale u poređenju sa prethodnim godinama, prema studiji Nemačkog ekonomskog instituta, koju je citirao Rojters. Prošle godine, najveća evropska ekonomija je uplatila 13,1 milijardu evra više u budžet Evropske unije nego što je primila. Francuska je bila druga sa neto uplatama u budžet Evropske unije od 4,8 milijardi evra, a sledi je Italija sa 1,6 milijardi evra. S druge strane, Grčka je bila najveći neto korisnik, sa 3,5 milijardi evra, zatim Poljska sa 2,9 milijardi evra i Rumunija sa 2,7 milijardi evra.