Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Ekonomske procene

Za razliku od prošle godine kada su prognozirale privredni rast Rumunije od 1,6 odsto u 2013. godini, medjunarodne finansijske institucije vlada Rumunije i politički analitičari korigovali su nagore prognoze o rastu od 2 do 2,5 odsto. Medjunarodni monetarni fond je poboljšao prognozu za ovu godinu na 2 odsto i na 2,5 odsto u idućoj godini, zahvaljujući povećanom izvozu i dobroj poljoprivrednoj godini. Fond procenjuje da će se deficit platnog bilansa smanjiti do 2- 2,5 odsto bruto društvenog proizvoda ove godine a inflacija održati u okviru prognoze Narodne banke Rumunije.

Ekonomske procene
Ekonomske procene

, 08.10.2013, 12:05

Za razliku od prošle godine kada su prognozirale privredni rast Rumunije od 1,6 odsto u 2013. godini, medjunarodne finansijske institucije vlada Rumunije i politički analitičari korigovali su nagore prognoze o rastu od 2 do 2,5 odsto. Medjunarodni monetarni fond je poboljšao prognozu za ovu godinu na 2 odsto i na 2,5 odsto u idućoj godini, zahvaljujući povećanom izvozu i dobroj poljoprivrednoj godini. Fond procenjuje da će se deficit platnog bilansa smanjiti do 2- 2,5 odsto bruto društvenog proizvoda ove godine a inflacija održati u okviru prognoze Narodne banke Rumunije.



Šefica misije Medjunarodnog monetarnog fonda za Rumuniju, Andrea Šekter, izjavila je da je vlada Rumunije odlučna u nameri da ostvari fiskalno jačanje. Posle saopštenja budžetskog rebalansa, vlada je preuzela obavezu da ostvari deficit od 2,3 odsto bruto društvenog proizvoda i 2,4 odsto po evropskom obračunskom sistemu, kao i strukturni deficit od najviše 1 odsto do 2015. godine. Ona je naglasila da će fiskalnu politiku podržavati institucionalne reforme, uključujući mere koje stimulišu srednjoročno planiranje, razvijaju administrativni kapacitet, ubrzaju apsorpciju evropskih fondova, jačaju administraciju i fiskalno upravljanje i obezbedjuju bolju kontrolu potraživanja.



U izveštaju Economist Intelligence Unita za mesec septembar navodi se da će privreda Rumunije zabeležiti rast od 2,5 odsto, rast koji «odražava situaciju u evro-zoni dok će se ritam rasta ubrzati u periodu 2014.- 2017. godina sa godišnjim prosekom od 4 odsto».



«U oblast ekonomije ne dešavaju se čuda i niko ne može zameniti korektnu kombinaciju ekonomskih politika da bi se ostvario održiv ekonomski rast jedne zemlje», smatra guverner Narodne banke Rumunije, Mugur Isaresku. U narednom periodu ovo treba da bude i naš cilj: «Smatram da je glavni cilj Rumunije u narednom perioda uravnotežen, održiv i inkluzivan rast, odnosno rast koji otvara nova radna mesta.»



Da bi se postigao ovaj ekonomski rast treba rešiti pre svega debalans koji se najavljuje u narednih 10 ili 20 godina izmedju broja penzionera i radnika koji plaćaju doprinos za socijalno osiguranje- kaže Mugur Isaresku. Pored toga, treba sprečiti ubrzanje ekonomskog rasta u predizbornim periodima iznad potencijala, jer ovakav pristup samo ubrzava privrednog pada posle izbora. «Bolje je imati rast od 4 odsto godišnje koji bi trajao 10- 12 godina, nego 7 procenata 2- 3 godine», naglasio je šef rumunske centralne banke. U sadašnjim uslovima- objašnjava Isaresku- treba staviti naglasak na ekonomsku stabilnost i valorizaciju unutrašnjih resursi.



Prvi viceguverner Narodne banke Rumunije, Florin Djordjesku, kaže da država treba da ostvari svoju ulogu korektne kombinacije ekonomskih politika, da efikasno upravlja svojom participacijom u privredi i da podrži preduzetničke akcije pomoću diversifikacije državne pomoći. Ali za ovo su potrebni resursi. Florin Djordjesku: «Da bi se osigurali ovi efekti podrške investicionom sektoru, država treba da ima na raspolaganje pozamašna finansijska sredstva, jer u suprotnom slučaju nema potreban kredibilitet. Ovi resursi mogu se obezbediti samo pomoću stroge finansijske discipline svih fizičkih i pravnih lica, discipline koja se zasniva na fiskalnim i finansijsko- obračunskim zakonima iz kojih treba eliminisati sve rupe.»



Sa svoje strane, predsednik Fiskalnog saveta, Jonuc Dumitru, ocenjuje da, iako je prognoza privrednog rasta u 2013. godini u Rumuniji poboljšana, ovo se neće odražavati u istoj meri na budžetske prihode: «Ne mislim da će se ovo odražavati na veće budžetske prihode, jer je ekonomski rast delom generisan izvozom koji ne donosi velike budžetske prihode i poljoprivredom koja nema veći doprinos u državni budžet».



Podpredsednik Evropske investicione banke, Mihaj Tanasesku, kaže da je za ekonomski rast apsorpcija evropskih fondova od suštinskog značaja: «Mi imamo veliku šansu, jedinstvenu šansu koje mnoge zemlje nemaju, jer možemo da privučemo mnogo veće evropske fondove, da iskoristimo novac od jeftinih investicija, kao što su fondovi od Evropske investicione banke, da iskoristimo resurse za velike projekte, kako bi ekonomski rast mogao da dostigne potencijal zemlje od 3- 4 odsto. A to se može realizovati u naredne 2- 3 godine.»



U izveštaju Economist Intelligence Unita navodi se, takodje, da će «poboljšana apsorpcija evropskih fondova doprinositi većim investicijama u infrastrukturu i doneti rast izvoznog potencijala na duži rok. Za Rumuniju će se iz strukturnih fondova Evropske unije od 2014. do 2020. godine izdvojiti 22 milijarde evra. Rumunija, takodje, očekuje fondove za poljoprivredu u visini od 17,5 milijardi evra u periodu 2014- 2020 godina posredstvom Zajedničke poljoprivredne politike, što predstavlja rast od 13,8 milijardi evra u odnosu na 2007- 2013. godinu.


(Autor: Kristijan Mihu. Prevod: Mirča Mihaj)

sursă foto: babies.classicunlimited.ro/
Rumunija danas Уторак, 17 новембар 2026

Klasika za bebe (17.11.2026)


Nakon prvog izdanja, koje je okupilo stotine porodica i pokazalo da klasična muzika može pronaći svoje mesto čak i u prvim mesecima života, projekat C…

Klasika za bebe (17.11.2026)

Sursa foto: Balet Studio Felicia Şerbănescu
Rumunija danas Уторак, 10 новембар 2026

O ostvarenju  snova i baletu (10.11.2026)

Plesačica i primabalerina, univerzitetska profesorka, koreografkinja i umetnička direktorka – to su profesije u kojima se Felićija Šerbanesku isticala…

O ostvarenju  snova i baletu (10.11.2026)
Cardinalia, all'ottava edizione / Foto: Alt Nivel Studio
Rumunija danas Уторак, 03 новембар 2026

Na modnoj pisti i posle 35. godine (03.11.2026)

Osmo izdanje manifestacije Cardinalia okupilo je krajem oktobra kolekcije poznatih imena rumunske modne scene, ali i 37 modela, žena i muškaraca stari…

Na modnoj pisti i posle 35. godine (03.11.2026)
Реміснича гастрономія «La pas»!
Rumunija danas Уторак, 27 октобар 2026

Zanatska gastronomija, na dohvat ruke!! (27.10.2026)

Banat se priprema da postane Evropski gastronomski region, svakodnevne odluke su pod uticajem klimatskih promena ili, obrnuto, mogu imati ogroman utic…

Zanatska gastronomija, na dohvat ruke!! (27.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 20 октобар 2026

Novi glas univerzitetskih žena (20.10.2026)

Udruženje univerzitetskih žena u Rumuniji (AFU Romania) bilo je domaćin, početkom oktobra, u Bukureštu Konferencije univerzitetskih žena Evrope (UWE)…

Novi glas univerzitetskih žena (20.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 13 октобар 2026

Rumunija iznutra(13.06.2026)

„Napustiti zemlju, ali nikada Rumuniju“ podnaslov je dokumentarnog filma koji je ima za cilj da istraži šta se dešava sa našim identitetom kada odemo …

Rumunija iznutra(13.06.2026)
Rumunija danas Уторак, 06 октобар 2026

Gde god je to moguće! (06.10.2026)

Opština Trojanul u zapadnom delu okruga Teleorman ima omladinski centar, muzej i priznanje kompanije Nike za juniorski fudbalski tim. Iza ove priče st…

Gde god je to moguće! (06.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 08 септембар 2026

Via Eminesciana (08.09.2026)

Reper rumunske kulture, pesnik Mihaj Eminesku može se posmatrati i kao spona Rumuna, kao što sugeriše Kamelija Manea, vanredna profesorka na Univerzit…

Via Eminesciana (08.09.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company