Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Evo nas ponovo u ulici Matasari (13.06.2023)

Izraz Žene u ulici Matasari promenio je značenje zahvaljujući pravom urbanom festivalu koji je pokrenut pre deset godina.

Evo nas ponovo u ulici Matasari (13.06.2023)
Evo nas ponovo u ulici Matasari (13.06.2023)

, 13.06.2023, 18:30

Izraz Žene u ulici Matasari promenio je značenje zahvaljujući pravom urbanom festivalu koji je pokrenut pre deset godina.


Mačka nacrtana na majici, neposlušno grebe ploču, pod motom Kad je mačka kući!“. Na drugoj majici je natpis Budi sunce!“ A očito tu je i podsticaj Sanjaj veliko!“ naslikan na košulji. Ručno pravljeni sladoled, šećerna vata, indijska i azijska jela, hamburgeri, domaća pića ili kokteli i Prosecco“ vino, bili su, kao i obično, neizostavni poslednjeg vikenda maja u ulici Matasari.


Ulica u kojoj se, već 11 godina, daje start letnjim dešavanjima u Bukureštu, promenila je svoj smisao, pre tri decenije, kada je, od prostora gde se švercovala droga i bavilo prostitucijom, postala ulica sa prvim letnjim festivalom Bukurešta – Žene u ulici Matasari“ pravim urbanim festivalom, izmišljenim pre deset godina. Od prvih izdanja ove manifestacije, koja je iz temelja promenila lice ovog mesta, u dvorištima kuća, iz ulice Matasari organizovane su slikarske, krojačke radionice i radionice ručno rađenog nakita, uređeni prostori za antikvarnice i konferencije.


Veseo i brojan svet, boreći se sa majskim vremenom, te sa kišom, te sa suncem, te sa vetrom koji i dalje duva, novi i stari učesnici, koji unose svetlo i boju u ovom starom prostoru. Za početak smo popričali sa Marijusom Kirkom, potpredsednikom udruženja Kola Kariola“, koje se bavi posredovanjem u udomljavanjem kučića, i koje nije izostalo na skoro nijednom izdanju festivala:


Nekoliko godina nas nije bilo na ovom događaju. Pandemija nam nije dozvolila da učestvujemo. Dolazimo, prvenstveno, ne da prikupljamo sredstva, već više da se družimo sa ljudima koji nas podržavaju na internetu, jer imamo preko 400 hiljada pratilaca, a na svakom ovakvom događaju učestvujemo da upoznamo one koji su nam bliski – iz Bukurešta, iz županije Ilfov, dok neki dolaze iz unutrašnjosti, da nas vide, da pričamo o određenim slučajevima. Jer na Fejsbuku, na Instagramu, gde promovišemo našu aktivnost, ne možemo staviti apsolutno sve. Dolazimo i sa promotivnim artiklima, imamo i kučiće za udomljavanje. Radimo, nemamo vikend, nemamo slobodan dan, jer ne možemo zatvoriti životinje i za nas je to prilika da izađemo, da budemo na vazduhu, da uživamo, da se smejemo, šalimo, jer inače, u našoj aktivnosti, suočavamo se više sa tugom i bolom. To je ono što vidimo! Već smo dobili nekoliko kontakt podataka, od ljudi koji žele udomiti kuče, sutra ćemo dovesti i druge kučiće, promovisaćemo ih, a ako, nakon dva dana boravka ovde, bar jedno kuče udomimo, pošaljemo ga kući“, znaćemo da nismo došli uzalud.


Ilinka Andrej, došla je na festival sa narukvicama s porukama napisanim Morzeovom azbukom i rekla nam je:


Imamo brend koji proizvodi narukvice, svaka narukvica nosi reč napisanu Morzeovom azbukom, a na kartici koja prati narukvicu imamo reč napisanu, kako na jeziku koji koristimo, tako i transkripciju Morzeovom azbukom – sa linijama i tačkama. Ideja je došla iz želje da ponudimo narukvicu sa personalizovanom porukom, ali u isto vreme da je ne vide svi, već samo osoba koja nosi narukvicu. Istražila sam nekoliko opcija i Morzeov kod mi se činio najgenijalnijom opcijom za kodiranje poruke, posebno na narukvici. Među najtraženijim, čini se da su poruke iz porodične sfere majka“, otac“, brat“, sestra“, ali imamo i engleske reči koje su veoma tražene, kao npr. love, hug, hope, faith, i te se narukvice takođe veoma dobro prodaju!


Muškarci i žene na dugačkim štulama jedva su se probijali po prepunoj ulici, deca su pokušavala neobičan provod – da stanu u krug i budu progutani“ na nekoliko sekundi u mehuru od sapunice. Takođe za decu, otkrili smo i radionicu izrade sveća. Ovde smo razgovarali sa Andreom Šerpe, na jedinstvenom štandu punom sveća koje izgledaju kao torte. Oblici i boje, jedna lepša od druge, navodile su nas da pomislimo da se nalazimo u poslastičarnici:


Pravim sveće od sojinog voska, u obliku slatkiša. Imamo sve vrste samostalnih sveća, sveća u tegli, vosak koji se topi za aromaterapijske lampice, koristimo što prirodnije mirise i sastojke. Organizujemo i radionice za decu, imamo saksije koje deca mogu ukrasiti cvećem, svim vrstama voća, komadićima čokolade, bombonima, ali sve od voska. Koristimo hladan vosak, da ne izgori i da je sve sigurno. Imala sam dvoje-troje dece, koja su zapravo zagrizla u Makarons“ kolačiće i bili su jako uznemireni, počeli su da plaču, iako sam im ja govorila da nisu jestivi, nisam se sa njima mogla sporazumeti, ali su bili jako simpatični.


Čezar Proka je na festival došao sa prirodnim proizvodima za vanjsku i unutrašnju upotrebu, ali i sa ukrasima inspirisanim prirodom, koje nam je i predstavio:


Na festival Žene u ulici Matasari“ smo došli prvenstveno sa proizvodima za negu kože, organskim, terapeutskim, uljima dobijenim presovanjem na hladno semenki i organskih“ lekovitih biljki. Dobija se kap po kap, i to je lek za kožu. Takođe, imamo terarijume sa biljkama, drvene dekoracije sa terarijumima sa biljkama, drvene i keramičke dekoracije, ručno oslikanu keramiku. Digestiv i bitter sadrže biljke macerirane u palinka rakiji iz Satu Mare, čajeve od presovanih biljki – od jednog medaljona se prave dve litre čaja. Digestiv pomaže u smirivanju nervnog sistema zahvaljujući nani i matičnjaku, pomaže i varenju, nakon večernjeg obroka, takođe dezinfikuje usnu šupljinu i ublažuje san. A bitter se sprema po receptu doktorke inženjerke Julijane Barbu iz Prirodne apoteke“, recept proveren već više od 20 godina.


Od 18:00 časova ulica je, kao i svake godine, oživela živom muzikom, a posetioci su uživali potpunu radost, uprkos kiši, koja je, i ove godine, odlučila da se s vremena na vreme pojavi na festivalu Žene u ulici Matasari“.

Sursa foto: Balet Studio Felicia Şerbănescu
Rumunija danas Уторак, 10 новембар 2026

O ostvarenju  snova i baletu (10.11.2026)

Plesačica i primabalerina, univerzitetska profesorka, koreografkinja i umetnička direktorka – to su profesije u kojima se Felićija Šerbanesku isticala…

O ostvarenju  snova i baletu (10.11.2026)
Cardinalia, all'ottava edizione / Foto: Alt Nivel Studio
Rumunija danas Уторак, 03 новембар 2026

Na modnoj pisti i posle 35. godine (03.11.2026)

Osmo izdanje manifestacije Cardinalia okupilo je krajem oktobra kolekcije poznatih imena rumunske modne scene, ali i 37 modela, žena i muškaraca stari…

Na modnoj pisti i posle 35. godine (03.11.2026)
Реміснича гастрономія «La pas»!
Rumunija danas Уторак, 27 октобар 2026

Zanatska gastronomija, na dohvat ruke!! (27.10.2026)

Banat se priprema da postane Evropski gastronomski region, svakodnevne odluke su pod uticajem klimatskih promena ili, obrnuto, mogu imati ogroman utic…

Zanatska gastronomija, na dohvat ruke!! (27.10.2026)
Conferința UWE 2026 / Foto:  Camelia Suciu
Rumunija danas Уторак, 20 октобар 2026

Novi glas univerzitetskih žena (20.10.2026)

Udruženje univerzitetskih žena u Rumuniji (AFU Romania) bilo je domaćin, početkom oktobra, u Bukureštu Konferencije univerzitetskih žena Evrope (UWE)…

Novi glas univerzitetskih žena (20.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 13 октобар 2026

Rumunija iznutra(13.06.2026)

„Napustiti zemlju, ali nikada Rumuniju“ podnaslov je dokumentarnog filma koji je ima za cilj da istraži šta se dešava sa našim identitetom kada odemo …

Rumunija iznutra(13.06.2026)
Rumunija danas Уторак, 06 октобар 2026

Gde god je to moguće! (06.10.2026)

Opština Trojanul u zapadnom delu okruga Teleorman ima omladinski centar, muzej i priznanje kompanije Nike za juniorski fudbalski tim. Iza ove priče st…

Gde god je to moguće! (06.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 08 септембар 2026

Via Eminesciana (08.09.2026)

Reper rumunske kulture, pesnik Mihaj Eminesku može se posmatrati i kao spona Rumuna, kao što sugeriše Kamelija Manea, vanredna profesorka na Univerzit…

Via Eminesciana (08.09.2026)
Rumunija danas Уторак, 30 јун 2026

Praznik ljubitelja automobila (30.06.2026)

Početkom juna organizovano je 6. izdanje POLI AutoFEST-a u Piteštu, najvećeg festivala u Rumuniji posvećenog automobilskoj industriji. Šta ovaj doga…

Praznik ljubitelja automobila (30.06.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company