Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Razvojna strategija Rumunije (17.05.2016)

U Rumuniji treba preduzeti mere za podsticanje rasta ključnih sektora sa potencijalom koji imaju komparativne prednosti, kao što su poljoprivreda i mala ruralna preduzeća, turizam, energetika, komunikacije i tehnologija informacije, istraživanje, inovacije i kreativne oblasti-smatraju predstavnici vlasti i akademskih krugova okupljeni nedavno u Bukureštu na debati o razvojnoj srategiji. ,, Iako na prvi pogled za jednu ekspertsku vladu sa ograničenim mandatom razmatranje dugoročne strategije izgleda preterano ambiciozan plan, stretegija oslobodjena ideoloških granica, partijskih ili izbornih obaveza može predstavljati dobar rezultat koji bi ova vlada mogla da ostavi za sobom“-izjavio je premijer Dačijan Čološ i dodao da ovakva vizija treba da se oslanja na više stubova: ,,Pre svega treba jasnije da definišemo gde želimo da stignemo, pravac kojim želimo da idemo, da identifikujemo nekoliko ključnih elemenata koji bi definisali zajedničku viziju. Zatim veoma važno je da vidimo šta nam je potrebno za dostizanje ovog cilja, koji su ključni faktori razvoja, kao što su vaspitanje, nauka i istraživanje, zdravstveni sistem i infrastruktura.“

Razvojna strategija Rumunije (17.05.2016)
Razvojna strategija Rumunije (17.05.2016)

, 17.05.2016, 10:01

U Rumuniji treba preduzeti mere za podsticanje rasta ključnih sektora sa potencijalom koji imaju komparativne prednosti, kao što su poljoprivreda i mala ruralna preduzeća, turizam, energetika, komunikacije i tehnologija informacije, istraživanje, inovacije i kreativne oblasti-smatraju predstavnici vlasti i akademskih krugova okupljeni nedavno u Bukureštu na debati o razvojnoj srategiji. ,, Iako na prvi pogled za jednu ekspertsku vladu sa ograničenim mandatom razmatranje dugoročne strategije izgleda preterano ambiciozan plan, stretegija oslobodjena ideoloških granica, partijskih ili izbornih obaveza može predstavljati dobar rezultat koji bi ova vlada mogla da ostavi za sobom“-izjavio je premijer Dačijan Čološ i dodao da ovakva vizija treba da se oslanja na više stubova: ,,Pre svega treba jasnije da definišemo gde želimo da stignemo, pravac kojim želimo da idemo, da identifikujemo nekoliko ključnih elemenata koji bi definisali zajedničku viziju. Zatim veoma važno je da vidimo šta nam je potrebno za dostizanje ovog cilja, koji su ključni faktori razvoja, kao što su vaspitanje, nauka i istraživanje, zdravstveni sistem i infrastruktura.“



Sa svoje strane podpredsednik vlade Kostin Bork kazao je da ovakva razvojna strategija mora da se oslanja pre svega na proizvodnju: ,,Proizvodnja treba da se odvija svuda u Rumuniji. Kada jedan preduzetnik otvara jednu malu fabriku u seoskoj sredini i zapošljava 20-30 radnika znači da doprinosi povećanju životnog standarda najmanje 100 osoba i istovremeno se priključuje na zdravstveni i obrazovni sistem, a država dobija obavezu da ovom preduzetniku pruži mogućnost da se posle posla pozabavi knjigovodstvom.“



Guverner Narodne banke Rumunije Mugur Isaresku naglasio je da se dobri makroekonomski rezultati postignuti u poslednje vreme ne odražavaju na primanja pojedinih teško pogodjenih kategorija stanovnistva krizom. On smatra da su potrebne konkretne mere koje bi povećale potencijal rasta rumunske privrede: ,,Potencijalni bruto nacionalni proizvod Rumunije po našim računicama mogao bi da bude veći i treba ga povećati, ali ne na bazi uvoza. Ako bismo imali razvijeniju transportnu infrastrukturu, razvoj zemlje bi se koncentrisao manje na zapadnu zonu zemlje i bio bi izbalansiran, ako bi autoputevi prošli preko Karpata. Bruto nacionalni proizvod Rumunije bio bi takodje mnogo veći ako bismo imali bolje rezultate u obrazovnom sistemu, ako bismo znali da privučemo mnogo veće evropske fondove i to na vreme i u efikasnom maniru. U ovoj situaciji privreda bi mogla da obezbedi više radnih mesta i da pokrije finansijske potrebe penzijskog sistema.“



Profesor univerziteta Bogdan Glavan kaže da su institucije temelj ekonomskog razvoja i da na ovom pravcu treba uložiti napore, ako želimo ubrzani ekonomski razvoj koji bi nam omogućio smanjenje zaostajanja za razvijenim državama: ,, Ako imate razvijene institucije, imate i ekonomski razvoj. Ove institucije treba da osiguraju što širi pristup, bez diskriminacije, tržištu kapitala, poslovnim povoljnostima i vaspitanju. Drugim rečima nalazimo se ovde jer smo u poslednjih25 godina računali na privredni rast od samo 1,5% godišnje, jer nismo imali ovakve institucije. I dalje imamo prepreke za pristup tržištu rada, vaspitanju, razvoju tržištu kapitala.“



Po oceni glavnog ekonomiste Narodne banke Rumunije Valentila Laze ekonomski rast ne može se više bazirati na smanjenju poreza ili monetarnoj relaksaciji: ,,Od sada su za ekonomski razvoj klasični resursi fiskalne i monetarne relaksacije presušili. Svi treba da budemo svesni, i obični ljudi i političari, da nema više mesta za moneratno i fiskalno rasterećenje. Ovaj izvor je presušio. Polazeči od ovog zaključka, potrebno je da pronadjemo one prave resurse ekonomskog rasta na srednji i dugi rok. Ovi resursi, na kojima se bazira potencijalni bruto nacionalni proizvod, su kapital, radna snaga i produktivnost.“



Valentin Lazea kaže da je veoam važno utvrditi i ko treba da napravi ove stvari: država ili privatni sektor?. On veruje da je neophodna promena mentaliteta i saradnja javnog i privatnog sektora, dok bi država trebala da preduzme ulogu utvrdjivanja razvojnih principa, a privatni sektor da iskoristi stečeno iskustvo u realizaciji velikih projekata u ključnnim oblastima.



sursă foto: babies.classicunlimited.ro/
Rumunija danas Уторак, 17 новембар 2026

Klasika za bebe (17.11.2026)


Nakon prvog izdanja, koje je okupilo stotine porodica i pokazalo da klasična muzika može pronaći svoje mesto čak i u prvim mesecima života, projekat C…

Klasika za bebe (17.11.2026)

Sursa foto: Balet Studio Felicia Şerbănescu
Rumunija danas Уторак, 10 новембар 2026

O ostvarenju  snova i baletu (10.11.2026)

Plesačica i primabalerina, univerzitetska profesorka, koreografkinja i umetnička direktorka – to su profesije u kojima se Felićija Šerbanesku isticala…

O ostvarenju  snova i baletu (10.11.2026)
Cardinalia, all'ottava edizione / Foto: Alt Nivel Studio
Rumunija danas Уторак, 03 новембар 2026

Na modnoj pisti i posle 35. godine (03.11.2026)

Osmo izdanje manifestacije Cardinalia okupilo je krajem oktobra kolekcije poznatih imena rumunske modne scene, ali i 37 modela, žena i muškaraca stari…

Na modnoj pisti i posle 35. godine (03.11.2026)
Реміснича гастрономія «La pas»!
Rumunija danas Уторак, 27 октобар 2026

Zanatska gastronomija, na dohvat ruke!! (27.10.2026)

Banat se priprema da postane Evropski gastronomski region, svakodnevne odluke su pod uticajem klimatskih promena ili, obrnuto, mogu imati ogroman utic…

Zanatska gastronomija, na dohvat ruke!! (27.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 20 октобар 2026

Novi glas univerzitetskih žena (20.10.2026)

Udruženje univerzitetskih žena u Rumuniji (AFU Romania) bilo je domaćin, početkom oktobra, u Bukureštu Konferencije univerzitetskih žena Evrope (UWE)…

Novi glas univerzitetskih žena (20.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 13 октобар 2026

Rumunija iznutra(13.06.2026)

„Napustiti zemlju, ali nikada Rumuniju“ podnaslov je dokumentarnog filma koji je ima za cilj da istraži šta se dešava sa našim identitetom kada odemo …

Rumunija iznutra(13.06.2026)
Rumunija danas Уторак, 06 октобар 2026

Gde god je to moguće! (06.10.2026)

Opština Trojanul u zapadnom delu okruga Teleorman ima omladinski centar, muzej i priznanje kompanije Nike za juniorski fudbalski tim. Iza ove priče st…

Gde god je to moguće! (06.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 08 септембар 2026

Via Eminesciana (08.09.2026)

Reper rumunske kulture, pesnik Mihaj Eminesku može se posmatrati i kao spona Rumuna, kao što sugeriše Kamelija Manea, vanredna profesorka na Univerzit…

Via Eminesciana (08.09.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company