Narodna banka Rumunije zadržava ključnu kamatnu stopu (08.04.2026)
Kamatna stopa monetarne politike ostaje na 6,5% godišnje.
Marija Nenadić-Zurka, 08.04.2026, 11:28
Upravni odbor Narodne banke odlučio je, na sastanku od utorka, da zadrži kamatnu stopu monetarne politike na nivou od 6,5% godišnje. Odluka je doneta u složenom ekonomskom kontekstu, obeleženom visokom inflacijom, ekonomskim usporavanjem i spoljnim neizvesnostima. Analitičari su očekivali takvu odluku koja potvrđuje razumnu strategiju centralne banke, koja pokušava da drži inflaciju pod kontrolom, bez daljeg uticaja na ekonomski rast. Početkom godine, inflacija je blago pala na 9,31% u februaru, ali NBR upozorava da bi ovaj trend mogao biti privremeno prekinut, jer povećanje cena energije, usred sukoba na Bliskom istoku, rizikuje da ponovo izvrši pritisak na cene u narednim mesecima. Flavijus Jakubovič, predsednik Rumunskog udruženja finansijskih i bankarskih analitičara: „To je odluka kontinuiteta i opreznosti, koja praktično jasno signalizira da nismo u pravom trenutku za monetarno olakšavanje. Troškovi energije nisu predviđeni i budžetirani u svemu što znači ekonomija i budžetsko opravdanje“. NBR signalizira značajne rizike koji dolaze iz fiskalne oblasti, ali i iz međunarodnih dešavanja, uključujući globalnu energetsku krizu. U tom kontekstu, centralna banka pokušava da održi stabilnost cena, čak i ako će to značiti sporiji ekonomski rast. Visoke kamatne stope ublažavaju potrošnju i kreditiranje, ali doprinose smanjenju inflacije, u procesu koji ekonomisti smatraju neophodnim. Rezultat je kontrolisani ekonomski rast, iako sporiji. Prema rečima finansijskog analitičara, privreda je u fazi prilagođavanja, usporava se na kontrolisan način kako bi se omogućio održiv pad inflacije. Po mišljenju Flavijusa Jakuboviča, najverovatniji scenario je održavanje kamatnih stopa u prvoj polovini godine, dok bi do eventualnih smanjenja moglo doći tek u drugoj polovini 2026. godine, ako inflacija čvršće padne. Međutim, nije isključen ni scenario povećanja ključne kamatne stope, ukoliko bi se inflacija ponovo ubrzala ili bi se pojavili dodatni pritisci na devizni kurs i finansijska tržišta. Kratkoročno gledano, NBR čak procenjuje mogući rast inflacije u periodu mart-jun, podstaknut povećanjem cena goriva i efektima nedavnih fiskalnih mera. Tenzije na finansijskim tržištima su se pojačale poslednjih nedelja, a troškovi finansiranja države su se povećali usred percepcije rizika u regionu. U ovim uslovima, centralna banka ostaje u poziciji čekanja i posmatranja, pažljivo prateći domaća i spoljna dešavanja, a pravac kretanja kamatnih stopa će zavisiti uglavnom od evolucije inflacije i opšte ekonomske stabilnosti.