Vesti – 29.04.2026
Događaji koji su obeležili današnji dan
Marija Nenadić-Zurka, 29.04.2026, 17:56
Predlog za izglasavanje nepoverenja, koji su pokrenuli Socijaldemokratska partija i Alijansa za ujedinjenje Rumuna protiv vlade koju predvodi liberal Ilije Boložan, pročitan je danas u parlamentu u Bukureštu. Dokument je potpisalo 254 senatora i poslanika iz Alijanse za ujedinjenje Rumuna, Socijaldemokratske stranke, „Pace – Rumunija na prvom mestu“, POT i nezavisni parlamentarci. Inicijatori pokazuju da izvršna vlast priprema najveće otuđenje strateške imovine u poslednje dve decenije, pod izgovorom obaveza iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Premijer Ilije Boložan optužen je za promociju mera štednje sa direktnim uticajem na životni standard. Potpisnici tvrde da ekonomija pati pod teretom poreza na potrošnju koji su postali nepodnošljivi i da su mere nametnute stalnim odbijanjem dijaloga unutar koalicije i blokiranjem predloženih rešenja. Nacionalna liberalna partija, čiji je predsednik sam premijer, ponovo je prenela da ako Socijaldemokratska partija odluči da se složi sa Alijansom za ujedinjenje Rumuna, više neće biti koalicije sa socijaldemokratama. Predlog za izglasavanje nepoverenja biće razmatran i glasan u utorak, 5. maja, na plenarnoj sednici Parlamenta. Da bi bio usvojen, mora dobiti najmanje 233 glasa.
Predsednik Rumunije, Nikušor Dan, prisutan u Hrvatskoj na Samitu Inicijative Tri mora, učestvovao je danas na posebnoj sednici Poslovnog foruma Inicijative. Prema navodima predsedničke administracije, šef države bio je u Panelu lidera u okviru Poslovnog foruma Inicijative, zajedno sa predstavnicima finansijskog i poslovnog okruženja iz regiona, kao i iz Sjedinjenih Američkih Država, Japana, Južne Koreje i Kanade. Prisutne su i međunarodne finansijske institucije. Događaj je predstavljen kao glavna platforma za mobilizaciju investicija, posebno u energetskom sektoru. Predsednička administracija napominje da brojno učešće rumunskih kompanija pokazuje interesovanje privatnog sektora za regionalne projekte. Inicijativa Tri mora je fleksibilna i neformalna politička platforma, na predsedničkom nivou, koja okuplja 12 zemalja članica Evropske unije koje se nalaze između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora. Cilj inicijative je povećanje konvergencije i kohezije, uz istovremeno smanjenje jaza u ekonomskom razvoju između različitih područja i zemalja članica Evropske unije povećanjem međusobne povezanosti u regionu, u oblastima energetike, transporta i digitalnog sektora.
Novi napadi dronova na civilne i infrastrukturne ciljeve u Ukrajini dogodili su se u sredu ujutru u gradu Ismail, blizu rečne granice sa Rumunijom, okrug Tulča, a stanovnici u tom području su upozoreni putem poruke RO-ALERT. Prema Ministarstvu nacionalne odbrane, dva aviona F-16 iz borbene službe Vazduhoplovne policije poletela su tokom noći iz baze na jugu. Radari na zemlji pratili su dve grupe, koje su se sastojale od sedam, odnosno osam dronova, koje su pogodile grad Ismail, u Ukrajini. Piloti aviona su prijavili višestruke eksplozije na ukrajinskoj strani Dunava, u oblasti Ismaila. U nacionalnom vazdušnom prostoru nisu detektovani radarski signali. Nedavno je ruski dron oštetio domaćinstvo i stub rasvete u opštini Galac (jugoistok).
Rumunija ne odustaje od diplomatskih napora da povrati blago poslato u Moskvu 1916. i 1917. godine, izjavio je guverner Nacionalne banke Rumunije, Mugur Isaresku. On je precizirao da Centralna banka predlaže novi tip institucionalizacije ovog dijaloga, koji bi uzeo u obzir međunarodne političke promene i posebno predvidljivu perspektivu povratka Rusije među države koje poštuju međunarodno pravo. Isaresku je takođe rekao da bi takav pristup bio efikasan ako bi bio imun na izborne cikluse i kratkoročne političke proračune i da je za njegov uspeh potrebna podrška celog rumunskog društva. U tom kontekstu, Narodna banka Rumunije je u sredu predstavila filatelističko izdanje pod nazivom „Blago iz trezora istorije – zlato Narodne banke Rumunije u Moskvi“.
Evropski parlament je utvrdio svoj stav za pregovore sa državama članicama o strukturi i glavnim iznosima višegodišnjeg finansijskog okvira za period 2028-2034. Poslanici Evropskog parlamenta predlažu predvidljiv, adekvatan i transparentan budžet, sa fokusom na ključne oblasti, uključujući poljoprivredu, evropsku bezbednost i energetsku nezavisnost. Dodatna budžetska izdvajanja su takođe predviđena za istraživanje i inovacije, kako Evropa u budućnosti ne bi postala zavisna od tehnologija razvijenih u trećim zemljama. Budžet je 10% veći od oblika koji je predložila Evropska komisija, ali su predviđeni i izvori prihoda od digitalnog oporezivanja onlajn kockanja ili transakcija kriptovalutama. U budžetu za period posle 2027. godine, oblasti odbrane i konkurentnosti pojavljuju se kao novi prioriteti.