Evropski fondovi za Rumuniju
Evropska komisija je odobrila novi zahtev za isplatu iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost Rumunije, vredan 2,6 milijardi evra bespovratnih evropskih sredstava.
Marija Nenadić-Zurka и Daniela Budu, 15.05.2026, 11:53
Evropska komisija je odobrila novi zahtev za isplatu iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost Rumunije, vredan 2,6 milijardi evra bespovratnih evropskih sredstava. Izvršna vlast Evropske unije tvrdi da je Rumunija postigla napredak u nekoliko oblasti, uključujući poresku reformu, smanjenje zagađenja, reforme u pravosuđu, zdravstvu i obrazovanju. U oblasti poreza, Komisija smatra da su rumunske vlasti izmenile zakonodavstvo kako bi imale pravedniji i efikasniji poreski sistem, sa manje birokratije i jasnijim poreskim pravilima za kompanije i poreske obveznike. Prema rečima vršioca dužnosti ministra za investicije, Dragoša Pislarua, zahtev za isplatu broj 4, koji uključuje složene reforme u vezi sa održivim upravljanjem šumama, dekarbonizacijom, digitalizacijom i revizijom fiskalnog okvira, odobren je bez finansijskih korekcija. Dragoš Pislaru objašnjava šta se dešava nakon odobrenja ovog zahteva:
„Nakon odluke Komisije, ova procena je prosleđena Ekonomskom i finansijskom odboru, očekujemo 27. maj za ovu formalnu proceduru, a zatim 5. jun, konačnu odluku Saveta. Nakon toga, novac će ići Rumuniji.“
Izmena zakona o platama jedna je od obaveza koje ima Rumunija i jedna od suštinskih reformi u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost od koje zavisi pristup evropskom novcu, najavio je vršilac dužnosti premijera, Ilije Boložan. On je takođe precizirao da su poslednjih godina primećena proizvoljna povećanja ili razne sudske odluke koje su donele značajne promene u sistem plata. Prema rečima Ilija Boložana, potrebna je transparentnost i jasna pravila, jer su trenutno troškovi za plate nesrazmerno visoki u poređenju sa budžetskim mogućnostima. Ilije Boložan:
„Ograničenja koja imamo odnose se na održavanje procenta budžeta za plate kao udela u bruto domaćem proizvodu Rumunije, koji bi trebalo da bude vrlo malo iznad 8% bruto domaćeg proizvoda. Danas imamo 8,1% bruto domaćeg proizvoda i stoga nećemo moći da imamo veći udeo ovog budžeta u narednim godinama, jer to zapravo ne možemo sebi da priuštimo, a ne zato što neko ne želi.“
Takođe treba napomenuti da je, sa odobravanjem zahteva za isplatu broj 4, nivo implementacije Nacionalnog plana za oporavak i otpornost premašio 60%, a Bukurešt još uvek mora da privuče približno 10 milijardi evra, kroz zahteve 5 i 6, da bi završio Plan. Podsećamo da je, za Rumuniju, Nacionalni plan oporavka i otpornosti finansiran sa preko 21 milijarde evra, od čega je približno 13,5 milijardi evra u obliku grantova, a ostatak u obliku kredita. S obzirom na zatvaranje mehanizma krajem ove godine, države članice moraju ispuniti sve preostale prekretnice i ciljeve do avgusta 2026. i podneti poslednje zahteve za isplatu do kraja septembra 2026. godine, navodi Evropska komisija.