Barometar kulturne potrošnje 2025
Barometar kulturne potrošnje 2025. pokrenuo je u Bukureštu Nacionalni institut za kulturna istraživanja i formiranje.
Marija Nenadić-Zurka и Leyla Cheamil, 20.11.2026, 11:09
Barometar kulturne potrošnje 2025. pokrenuo je u Bukureštu Nacionalni institut za kulturna istraživanja i formiranje. Studija, koja se sprovodi svake godine, meri prakse, učestalost i trendove kulturne potrošnje u Rumuniji. Ona nudi perspektivu o kulturnoj potrošnji shvaćenoj kao društvenom fenomenu integrisanom u svakodnevne prakse i u dinamiku odnosa između ljudi i zajednica čiji su deo. Prema barometru, skoro tri četvrtine onih koji su ispitali, 65%, reklo je da je posetilo istorijski spomenik ili arheološko nalazište u poslednjoj godini, u poređenju sa 30% u 2014. godini. Ovo je najveći porast. Približno 40% kaže da je posetilo muzeje, izložbe ili galerije, otprilike isti broj je prisustvovao muzičkim festivalima ili išao u bioskop, a 23% u pozorište.
Distribucija rezultata takođe ocrtava profil domaćeg potrošača kulture u kojem muzički i audiovizuelni proizvodi predstavljaju veoma visoke procente, a zatim slede informativne prakse i čitanje knjiga. Slušanje muzike i gledanje informativnih TV programa zauzimaju prve dve pozicije. Karmen Kroitoru, generalna direktorka Nacionalnog instituta za kulturna istraživanja i obuku, jedna od koordinatorki studije, izjavila je, međutim, da se primećuje smanjenje kulturne potrošnje. „Činjenica da su ljudi zabrinuti i dvaput pogledaju u novčanik pre nego što kupe kartu za pozorište, operu ili koncerte počinje da bude vidljiva. Trenutak akutnijeg pada verovatno će se videti 2026. godine“, pomenula je Karmen Kroitoru.
Osvrćući se na tržište knjiga, ona je rekla da „ljudi manje čitaju na papiru, a više na tabletima, na ekranima“. „Čitanje nije nestalo, čitanje je tu i čitanje je fundamentalno, jer čak i sa veštačkom inteligencijom i dalje morate da čitate. Dakle, problem bi bio videti kako možemo ponovo da sprijateljimo čitanje sa objektom ‘knjiga’ i planiramo da predložimo strategiju javno-privatnog partnerstva između nečega što je nestalo iz Rumunije, naime knjižara, i biblioteka, koje obavljaju nacionalnu službu očuvanja knjiga“, rekla je Karmen Kroitoru. Prema njenim rečima, ako uporedimo kulturne aktivnosti u Bukureštu, naime odlazak u pozorište ili broj pročitanih knjiga, sa onim što se dešava u ruralnim područjima, primećujemo da je udeo tri do četiri puta veći. Karmen Kroitoru je objasnila da glavna prepreka za stanovnike Bukurešta kada se govori o odlasku u pozorište nije novac, već vreme. S druge strane, kada se analizira situacija u ruralnim područjima, problem su udaljenost, niski prihodi i nedostatak ponude.
Prema autorima studije, da bi šira javnost imala bolji pristup kulturi, potrebno je smanjenje troškova i udaljenosti, kao i fleksibilni događaji osmišljeni za specifične tipove publike. Cilj je da učešće u kulturnom životu više ne bude samo izuzetak, već stalna navika integrisana u život zajednice.