Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Povoljnosti za poslovanje u Rumuniji (04.02.2014)

Prema najnovjim podacima Narodne banke Rumunije u prvih 11 meseci prošle godine direktne inostrane investicije u Rumuniji iznosile su 2,4 miliarde evra, što predstavlja povećanje za 22% u odnosu na isti period 2012. godine. Najvisi nivo direktnih inostranih investicija dostignut je 2008. godine, od skoro 9,5 miliardi evra. Prema istraživanju Američke trgovinske komore u Rumuniji medju 250 izvršnih direktora, većina kompanija u našoj zemlji ima u vidu povećanje investicija i broja radnika za 50 % u nadednim godinama. Prema podacima Američke trgovinske komore ( AmCham) 57,9% kompanija želi da poveća investicije u Rumuniji za više od 50% u narednih 5 godina, a 38,4% ostaće pri sadašnjem nivou. Medju faktore odlučivanja spadaju lokalna tražnja za proizvodima i uslugama kompanija i kvalitet poslovne atmosfere. Na pitanje o evoluciji poslovanja u Rumuniji, 62% kompanija je odgovorilo da su rezultati bili na očekivanom nivou, 17,2% da su ispod očekivanja, a 20 % iznad očekivanja. Najveće komparativne prednosti Rumunije leže, po oceni investitora, u kvalifikovanoj radnoj snagi, veličini tržišta, jedinstvenoj poreskoj stopi od 16%, strateškom polozaju, velikom potencijalu rasta, sektoru IT-a i poljoprivredi. Glavne preporuke poslovnih ljudi vladi Rumunije odnose se na povećanje transparentnosti odlučivanja, modernizaciju sistema prikupljanja poreza i mere protiv korupcije.

Povoljnosti za poslovanje u Rumuniji (04.02.2014)
Povoljnosti za poslovanje u Rumuniji (04.02.2014)

, 04.02.2014, 09:34

Prema najnovjim podacima Narodne banke Rumunije u prvih 11 meseci prošle godine direktne inostrane investicije u Rumuniji iznosile su 2,4 miliarde evra, što predstavlja povećanje za 22% u odnosu na isti period 2012. godine. Najvisi nivo direktnih inostranih investicija dostignut je 2008. godine, od skoro 9,5 miliardi evra. Prema istraživanju Američke trgovinske komore u Rumuniji medju 250 izvršnih direktora, većina kompanija u našoj zemlji ima u vidu povećanje investicija i broja radnika za 50 % u nadednim godinama. Prema podacima Američke trgovinske komore ( AmCham) 57,9% kompanija želi da poveća investicije u Rumuniji za više od 50% u narednih 5 godina, a 38,4% ostaće pri sadašnjem nivou. Medju faktore odlučivanja spadaju lokalna tražnja za proizvodima i uslugama kompanija i kvalitet poslovne atmosfere. Na pitanje o evoluciji poslovanja u Rumuniji, 62% kompanija je odgovorilo da su rezultati bili na očekivanom nivou, 17,2% da su ispod očekivanja, a 20 % iznad očekivanja. Najveće komparativne prednosti Rumunije leže, po oceni investitora, u kvalifikovanoj radnoj snagi, veličini tržišta, jedinstvenoj poreskoj stopi od 16%, strateškom polozaju, velikom potencijalu rasta, sektoru IT-a i poljoprivredi. Glavne preporuke poslovnih ljudi vladi Rumunije odnose se na povećanje transparentnosti odlučivanja, modernizaciju sistema prikupljanja poreza i mere protiv korupcije.



Važan podsticaj za strane investicije je makroekonomska stabilnost i ostvarene reforme. Premijer Viktor Ponta je objasnio:’’ Mi smo jedna od retkih država Evropske unije koja je ostvarila fiskalnu i budžetsku stabilizaciju i istovremeno usvojili mere za ekonomski rast, otvorili nova radna mesta, stimulisali potrošnju. Ovo ne znači da je rumunski model dobar za izvoz, ali smatram da nam daje za pravo da budemo optimisti kada je reč o ulozi i mestu Rumunije. Samatram da možemo da budemo aktivni član koji je uključen u donošenje svih odluka na evropskom nivou.’’



I ove godine Rumunija može da računa na ekonomski rast veći od 2 %, prognoziraju medjunarodne institucije i potvrdjuju MMF, i Evropska komisija. Ministar delegat za državni budžet Liviju Vojnea kaže:’’ Pored poboljšanja apsorpcije evropskih fondova, strukturne reforme predstavljaju glavni motor održivog ekonomskog rasta na srednji rok. Ove reforme možemo lakše ostvariti u okviru sporazuma sa medjunarodnim partnerima. Povoljnoj percepcije u očima stranih investitora doprinele su politička stabilnost i reforme, posebno u zoni fiskalnog jačanja kao i postignuti sporazumi sa našim medjunarodnim partnerima.’’



Konkretne povoljnosti za poslovanje u Rumuniji predstavio je na skupu sa inostranim investitorima guverner Narodne banke Rumunije Mugur Isaresku:’’ Smatram da infrastruktura uopšte, ne samo drunmska već i pomorska, na primer luka Konstanca predstavljaju važne povoljnosti za investicije. Konstanca je veoma uspešna kapija Evrope. Druga oblast je poljoprivreda. Mislim ne samo na prognoze o pogoršanju situacije ishrane na setskom planu, već na neiskorišćeni potencijal Rumunije, na obradive površine, radnu snagu i evropske fondove. Finansiranje poljoprivrede izgleda da je isto toliko važno kao i preduzetništvo. Mislim da treba poboljšati zakone o poljoprivredi, jer će i domaći i inostrani partneri, ali i banke imati rezerve prema finansiranju malih poseda. I na kraju je energija, oblast u koju Rumunija ima dugotrajno iskustvo koje se može uspešno iskoristiti.’’



Ohrabrujući faktor za inostrane investicije u centralnoj i istočnoj Evropi je nizak nivo dugova u odnosu na bruto društveni proizvod , što će omogučiti da se zemlje regiona lakše zadužuju kako bi podstakle ekonomski rast, investirajući u infrastrukturu i druge ekonomske oblasti u kojima se zaostaje za drugim zemljama zapadne Evrope.

sursă foto: babies.classicunlimited.ro/
Rumunija danas Уторак, 17 новембар 2026

Klasika za bebe (17.11.2026)


Nakon prvog izdanja, koje je okupilo stotine porodica i pokazalo da klasična muzika može pronaći svoje mesto čak i u prvim mesecima života, projekat C…

Klasika za bebe (17.11.2026)

Sursa foto: Balet Studio Felicia Şerbănescu
Rumunija danas Уторак, 10 новембар 2026

O ostvarenju  snova i baletu (10.11.2026)

Plesačica i primabalerina, univerzitetska profesorka, koreografkinja i umetnička direktorka – to su profesije u kojima se Felićija Šerbanesku isticala…

O ostvarenju  snova i baletu (10.11.2026)
Cardinalia, all'ottava edizione / Foto: Alt Nivel Studio
Rumunija danas Уторак, 03 новембар 2026

Na modnoj pisti i posle 35. godine (03.11.2026)

Osmo izdanje manifestacije Cardinalia okupilo je krajem oktobra kolekcije poznatih imena rumunske modne scene, ali i 37 modela, žena i muškaraca stari…

Na modnoj pisti i posle 35. godine (03.11.2026)
Реміснича гастрономія «La pas»!
Rumunija danas Уторак, 27 октобар 2026

Zanatska gastronomija, na dohvat ruke!! (27.10.2026)

Banat se priprema da postane Evropski gastronomski region, svakodnevne odluke su pod uticajem klimatskih promena ili, obrnuto, mogu imati ogroman utic…

Zanatska gastronomija, na dohvat ruke!! (27.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 20 октобар 2026

Novi glas univerzitetskih žena (20.10.2026)

Udruženje univerzitetskih žena u Rumuniji (AFU Romania) bilo je domaćin, početkom oktobra, u Bukureštu Konferencije univerzitetskih žena Evrope (UWE)…

Novi glas univerzitetskih žena (20.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 13 октобар 2026

Rumunija iznutra(13.06.2026)

„Napustiti zemlju, ali nikada Rumuniju“ podnaslov je dokumentarnog filma koji je ima za cilj da istraži šta se dešava sa našim identitetom kada odemo …

Rumunija iznutra(13.06.2026)
Rumunija danas Уторак, 06 октобар 2026

Gde god je to moguće! (06.10.2026)

Opština Trojanul u zapadnom delu okruga Teleorman ima omladinski centar, muzej i priznanje kompanije Nike za juniorski fudbalski tim. Iza ove priče st…

Gde god je to moguće! (06.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 08 септембар 2026

Via Eminesciana (08.09.2026)

Reper rumunske kulture, pesnik Mihaj Eminesku može se posmatrati i kao spona Rumuna, kao što sugeriše Kamelija Manea, vanredna profesorka na Univerzit…

Via Eminesciana (08.09.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company