Fiskalne mere i budžetski deficit
Budžetski deficit Rumunije porastao je na 3,68% bruto domaćeg proizvoda nakon prvih šest meseci ove godine, sa 3,39% krajem maja.
Marija Nenadić-Zurka и Roxana Vasile, 29.07.2025, 12:29
Budžetski deficit Rumunije porastao je na 3,68% bruto domaćeg proizvoda nakon prvih šest meseci ove godine, sa 3,39% krajem maja. Time je dostigao skoro 70 milijardi leja (ekvivalentno 14 milijardi evra), prema podacima koje je objavilo Ministarstvo finansija. Prošle godine, budžetski deficit je u istom periodu bio manji – skoro 64 milijarde leja, ili 3,62% bruto domaćeg proizvoda. U prvoj polovini 2025. godine, prihodi su iznosili oko 310 milijardi leja, što je povećanje od 12,7%. Ali i rashodi su porasli za preko 380 milijardi leja, ili preko 12%. Budžet zemlje za ovu godinu izgrađen je na deficitu od 7% bruto domaćeg proizvoda, s obzirom na to da je Rumunija prethodnu godinu – prema podacima Evrostata – završila sa deficitom od 9,3%, najvišim u Evropskoj uniji.
Ministarstvo finansija u Bukureštu, koje ima drugačiju formulu za obračun od one iz Unije, objavilo je, zauzvrat, 2024. godine razliku između rashoda i prihoda od 8,65% bruto domaćeg proizvoda. Međutim, bez obzira na način na koji se izračunava, niko ne spori da je ovaj ekonomski pokazatelj previsok! To je razlog zašto je, tek postavljena na vlast krajem juna, široka koaliciona vlada Socijaldemokratske stranke, Nacionalne liberalne partije, Unije spasimo Rumuniju i Demokratskog saveza Mađara u Rumuniji (PSD-PNL-USR-UDMR) predložila da, kroz niz fiskalnih reformi, postepeno smanji deficit. Stoga će od 1. avgusta u Rumuniji stupiti na snagu mere iz prvog paketa fiskalne štednje za koje se izvršna vlast obavezala parlamentu. Stope poreza na dodatu vrednost se povećavaju, uključujući i stopu za osnovne namirnice, lekove i toplotnu energiju. Akcize na alkohol, duvan i goriva se povećavaju, a uvodi se plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za penzije koje prelaze 3 hiljade leja (oko 600 evra). Povećava se nastavna kvota za nastavnike, a sistem stipendiranja se menja, smanjujući broj korisnika. Plate i penzije su zamrznute.
Drugi paket mera odnosio bi se na reformu državnih preduzeća, koja se često optužuju za nemarno trošenje javnog novca, kao i na reformu lokalnih javnih administracija. Vlada takođe želi mere usmerene na jačanje kapaciteta Poreske uprave za prikupljanje prihoda u državni budžet i na pojednostavljivanje njenih aktivnosti u borbi protiv prevara ili utaje poreza. Na kraju, ali ne i manje važno, paket mera koji se razmatra ima za cilj reformu mnogo kritikovanog posebnog penzionog sistema koji trenutno uživaju određene profesionalne kategorije, uključujući sudije, vojno osoblje i policajce. Oslobađanje stotina miliona evra iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost zavisi od reforme ovog sistema.
Sve ove fiskalne mere, očigledno, izazivaju nezadovoljstvo. Prvi koji će biti pogođeni su obični Rumuni, koji će – kažu sindikati – morati da se suoče sa drastičnim padom životnog standarda od 1. avgusta. Talas protesta koji je već počeo u brojnim sektorima delatnosti, gotovo širom zemlje, rizikuje da se pojača, a štrajkovi, uključujući i generalni, nisu isključeni početkom jeseni.