Pregled glavnih društveno-političkih događaja nedelje (09.08.2025)
Prvi postkomunistički predsednik Rumunije, Jon Ilijesku, sahranjen je u četvrtak uz vojne počasti.
Marija Nenadić-Zurka и Leyla Cheamil, 09.08.2025, 14:14
Prvi postkomunistički predsednik Rumunije, Jon Ilijesku, sahranjen je u četvrtak uz vojne počasti. Državna komemoracija trajala je dva dana u znak sećanja na čoveka koji je tri puta bio na čelu Rumunije, a četvrtak je proglašen danom nacionalne žalosti. Sve državne i lokalne institucije istakle su rumunsku zastavu na pola koplja. Radio i televizijske stanice, kao i kulturne ustanove, prilagodile su svoje programe i aktivnosti tom povodu. Jon Ilijesku je preminuo u utorak, u 95. godini, od raka pluća. Za vreme vladavine Nikolaja Čaušeskua, obavljao je funkciju ministra omladine od 1967. do 1971. godine. Potom je pao u nemilost i postavljen na tada drugorazredne pozicije. Ipak, tokom 1989. godine postao je jedan od glavnih simbola Rumunske revolucije, a na prvim slobodnim predsedničkim izborima 20. maja 1990. osvojio je 85% glasova. Tokom njegovog poslednjeg mandata Rumunija je postala članica NATO-a. Protiv Ilijeskua su vođeni sudski postupci za zločine protiv čovečnosti — u slučaju Revolucije, kada je više od 800 ljudi ubijeno nakon što je faktički preuzeo vlast, i u slučaju tzv. rudarskih nereda od 13. do 15. juna 1990. godine, kada je navodno pozvao rudare iz doline Žiua u Bukurešt da nasilno uguše proteste protiv svog režima. Nijedan od ovih slučajeva nije pravosnažno okončan.
Rumunska ministarka spoljnih poslova, Oana Coiu, boravila je u četvrtak u Kijevu, gde je imala sastanke sa više ukrajinskih zvaničnika, među kojima su predsednik Volodimir Zelenski, premijerka Julija Sviridenko i ministar spoljnih poslova Andrij Sibiga. Šefica diplomatije iz Bukurešta ponovila je podršku Rumunije Ukrajini, a među temama razgovora bili su zajednički projekti koji su u toku, učešće rumunskih kompanija u obnovi Ukrajine, razvoj saradnje u oblasti vojne industrije, kao i prava manjina, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova. Predsednik Volodimir Zelenski je na svom Telegram nalogu napisao da je zahvalio na vojnoj, političkoj i logističkoj pomoći koju pruža Rumunija, kao i na doprinosu jačanju protivvazdušne odbrane Ukrajine, s obzirom na to da je naša zemlja donirala jedan sistem „Patriot“. Zelenski je takođe pozdravio usvajanje zakona koji omogućava obaranje dronova koji ulaze u vazdušni prostor Rumunije. S druge strane, tokom sastanka sa svojim kolegom Andrijem Sibigom, Oana Coiu je naglasila fundamentalni značaj zaštite prava osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama, uključujući obrazovna i verska prava, kao i pravo na slobodno udruživanje. Ona je istakla jedinstven doprinos etničkih Rumuna iz Ukrajine i Ukrajinaca iz Rumunije približavanju dveju zemalja, kao i obezbeđivanju evropske, sigurne i prosperitetne budućnosti. Posetom Černovcima, gde se sastala sa pripadnicima zajednice etničkih Rumuna, i učešćem na četvrtom sastanku Trilateralne grupe Rumunija–Moldavija–Ukrajina, završena je agenda posete šefice rumunske diplomatije.
Rumunija je prvi put aktivirala evropski mehanizam za brzo reagovanje na katastrofe RESTORE za situaciju u severoistočnim županijama Sučava i Njamc, gde su poplave i jake oluje krajem prošlog meseca oštetile stotine kuća i putnu infrastrukturu. Vlasti u Bukureštu moraju da predlože modifikaciju operativnog, regionalnog ili nacionalnog programa, kako bi preusmerile sredstva podrške na područja pogođena katastrofom. Zahtev za modifikaciju programa u okviru mehanizma RESTORE mora biti podnet u roku od šest meseci od datuma kada je centralizovana šteta izazvana poplavama. Kada Komisija odobri modifikaciju programa, isplatiće 25% iznosa dodeljenog kao vanredno pre finansiranje.
Stotine nastavnika ponovo je protestovalo ove nedelje, u Bukureštu, protiv mera koje je Vlada preduzela za smanjenje budžetskog deficita. Prema njihovim rečima, među merama koje „ozbiljno pogađaju“ obrazovanje u Rumuniji su povećanje nastavne norme za dva sata, spajanje stotina obrazovnih jedinica – što će, po njihovom mišljenju, dovesti do otpuštanja pomoćnog nastavnog, pa čak i administrativnog osoblja, i smanjenje cene satnice. Najavili su da će 8. septembra, prvog dana nove školske godine, preko 30.000 članova sindikata učestvovati na nacionalnom protestnom skupu u Bukureštu.
Najpoznatiji muzički festival u Rumuniji, UNTOLD, počeo je u četvrtak u Kluž-Napoki (severozapad). Sada, u svom 10. izdanju, festival dovodi preko 250 međunarodnih umetnika i stotine hiljada fanova iz celog sveta u Kluž-Napoku. Post Malone, Metro Bumin, Armin van Buren, Martin Gariks, Tijesto, Don Dijablo i mnogi drugi izaći će na glavnu scenu, jednu od najvećih konstrukcija ovog tipa u Rumuniji. To je najambiciozniji prostor ikada izgrađen za festival u Rumuniji. S druge strane, u Sibinju (centar), 19. izdanje Međunarodnog filmskog festivala Transilvanija (TIFF) održava se između 7. i 10. avgusta, sa projekcijama na otvorenom, ali i u bioskopima. Program uključuje međunarodne filmove, ali i najnovije produkcije rumunskih autora, prisutnih na festivalu. Festival nastavlja Dane nemačkog filma, koji u prvi plan stavljaju nove glasove nemačke kinematografije.
Rumunski fudbalski šampion, FCSB, pobedio je kosovski FK Dritu rezultatom 3:2 u četvrtak uveče na Nacionalnoj areni u Bukureštu, u prvoj utakmici trećeg preliminarnog kola Lige Evrope. Na istom takmičenju, rumunski vicešampion, CFR Kluž, poražen je kod kuće od Sporting Brage (Portugal) rezultatom 2:1. U preliminarnom kolu Konferencijske lige, Univerzitet Krajova je deklasirao slovački Spartak Trnava rezultatom 3:0. Odlučujuće utakmice za kvalifikacije igraće se sledeće nedelje, a sva tri rumunska tima igraće u gostima. S druge strane, ženska odbojkaška reprezentacija Rumunije kvalifikovala se za Evropsko prvenstvo 2026. godine, nakon što je u sredu uveče u Blažu (u centru) pobedila Hrvatsku rezultatom 3:1, u svojoj poslednjoj utakmici u Grupi G preliminarnih takmičenja. Finalni turnir, na kojem će učestvovati 24 tima, održaće se između 21. avgusta i 6. septembra 2026. godine u Turskoj, Azerbejdžanu, Češkoj i Švedskoj.