Rumunija i hibridni rat (17.09.2025)
Rumunija je postala glavna meta kampanja dezinformisanja i hibridnog rata prošle godine kada su održana čak četiri izborna ciklusa.
Mihai Pelin и Mircea Mihai, 17.09.2025, 11:29
Rumunija je postala glavna meta kampanja dezinformisanja i hibridnog rata prošle godine kada su održana čak četiri izborna ciklusa. Neprijateljski akteri su pokušali da iskoriste ovu situaciju i manipulacijama da utiču na rezultat glasanja. Prema zaključcima Generalnog tužilastva Rumunije, koje je predstavio Aleks Florenca, šef ove institucije, na rumunskom tržištu kampanja se ispoljavala sajber napadima, merama destabilizacije javnog reda, dezinformisanjem i uticajem na izborno telo. Glavni korisnik ovog hibridnog rata je bio bivši nezavisni kandidat na predsedničkim izborima Kalin Djordjesku. Rumunija treba i dalje da odoli hibridnim agresijama preduzetih i uz pomoć veštačke inteligencije, dodao je generalni tužilac. On je naglasio da su u istražnom postupku identifikovane kompanije sa vezama u Rusiji, koje su pre izbora 2024. godine obavljale neprijateljske informacione aktivnosti. Kalin Djordjesku je optužen za saušesništvo u akcijama podrivanja ustavnog poretka i za širenje lažnih informacija. Tužioci tvrde da je glavni cilj plana Djordjeskua i Horacija Potre, člana Legije stran Francuske vojske i još 20 optuženih, bio usmeren na emocionalno uticanje i manipulaciju kolektivnih emocija u uslovima maksimalne društvene tenzije,na promenu ustavnog poretka i otežavanje i sprečavanje vršenja državne vlasti. Ovim optužbama pridodate su metodička informacionalna manipulacija koja je započeta pre više godina sa ciljem da se negativno utiče na javnu percepciju i erodira poverenje u demokratski poredak. Aleks Florenca objašnjava: ,,U novembru 2024. godine u krugovima ekstremističkim zajdnica je konstatovana intenzifikacija narativa i poruka mržnje i nasilja u kampanji promovisanja jednog nezavisnog kandidata, što je stvorilo paniku na društvenom nivou. Povećanje obima podsticanja na nasilje počelo je još u prvom krugu izbora i sistematično, podsticanjem na mržnju uz pomoć veštacke inteligencije. Ova vrsta narativa i načina realizacije onlajn sadržaja svojstveni su akcijama Rusije i u drugim državama, u Moldaviji i Gruziji.’’
Aleks Florenca je naglasio da aktuelni hibridni rat u poredjenju sa tradicionalnim ratom je mnogo perfidniji i da postiže bolje uticajne rezultate na način odvijanja društveno-ekonomskog života u jednoj zemlji. Po oceni šefa Generalnog tuzilaštva Moskva je u Rumuniji odvijala kampanju mikrotargetiranja sanovništva, koristeći četiri modela, nostalgični, zaverenistički, religiozni i medicinsko alternativni identitet. Ova akcija je počela 2019. godine, ali na početku Tužilaštvu nisu pristigle nikakve prijave.