Vesti – 13.10.2025
Događaji koji su obeležili današnji dan
Marija Nenadić-Zurka, 13.10.2025, 18:05
Ministar finansija Aleksandru Nazare rekao je da Rumunija ima dužnost da čvrsto podrži svoje interese argumentima i realnim razumevanjem evropskog konteksta, ali da istovremeno poštuje svoje obaveze. On je učestvovao na sastanku ministara finansija Evropske unije u okviru Saveta za ekonomske i finansijske poslove, održanom u Luksemburgu, gde su se diskusije fokusirale na budući budžet Evropske unije. Zvaničnik iz Bukurešta rekao je svojim kolegama da finansiranje budžeta Evropske unije mora biti zasnovano na principima pravičnosti, efikasnosti, transparentnosti i jednostavnosti, pri čemu treba uzeti u obzir nivo ekonomskog razvoja svake članice Evropske unije. Ministar Aleksandru Nazare naglasio je da procene uticaja moraju bolje odražavati specifičnosti zemalja članica sa ekonomijama u razvoju i uključivati diferencirane analize kako bi se osigurale odluke zasnovane na dokazima, prilagođene nacionalnim realnostima.
55% Rumuna ne želi da Bukurešt pošalje trupe u susednu državu u slučaju da Ruska Federacija napadne Republiku Moldaviju (bivše država Sovjetskog Saveza, pretežno rumunski govorni jezik) – otkrivaju rezultati ankete javnog mnjenja, koju je sproveo Avangard, a koju citiraju mediji. 28% je za slanje trupa, a 17% ne zna ili ne želi da odgovori. Opasnost od namernog napada Rusije na Rumuniju 58% ispitanih doživljava kao malu/veoma malu/nepostojeću, 33% tvrdi da je velika/veoma velika, a 9% ne zna/ne želi da odgovori. Rumunska vojska nema kapacitet da pruži otpor 48 sati, u slučaju napada, kako je navedeno u propisima NATO-a – ovo je mišljenje 49% Rumuna, dok je 35% optimistično, a 16% ne zna/ ne želi da odgovori. 58% se slaže sa povećanjem izdataka za naoružanje za sve zemlje članice NATO-a, uključujući i Rumuniju, 30% se ne slaže, a 12% je neodlučno. Rumunska vlada loše upravlja poglavljem Nacionalne odbrane, prema mišljenju 58% Rumuna, 22% smatra da se dobro upravlja, a petina (20%) spada u kategoriju „ne zna/ ne želi da odgovori“. U kontekstu trenutne geo-vojne situacije u Rumuniji, 75% ispitanika tvrdi da bi Ministarstvo nacionalne odbrane trebalo da vodi penzionisani visoki oficir sa priznatim profesionalnim kvalitetima, 11% preferira civila, a 14% ne zna/ ne želi da odgovori. Anketa je sprovedena telefonom, između 6. i 10. oktobra, na multistratifikovanom, verovatnosnom uzorku od 920 ispitanika Rumunije, iz odrasle populacije (18 godina i više), van institucije. Maksimalna greška uzorkovanja, na nivou pouzdanosti od 95%, je +/- 3,4%.
Ministarstvo finansija u Bukureštu objavilo je da je početkom ovog meseca uspelo da privuče približno 4 milijarde evra sa stranih tržišta, putem jedne od najuspešnijih emisija evroobveznica na međunarodnim tržištima, poslednje ove godine. Emisija ima rokove dospeća od 7, 12 i 20 godina i imala je koristi od veoma diverzifikovane investicione baze, kako geografski tako i u pogledu vrsta investitora, od kojih je većina privatno upravljanih fondova imovine. Ovom prilikom, Ministarstvo takođe precizira, Rumunija je sprovela i operaciju prevremenog otkupa evroobveznica koje dospevaju sledeće godine. U osnovi, uspela je da pokrije približno 1 milijardu evra, od ukupno 4,25 milijardi tri emisije koje dospevaju 2026. godine.
Džoel Mokir, Filip Agion i Piter Hauit osvojili su Nobelovu nagradu za ekonomiju za 2025. godinu za „objašnjenje ekonomskog rasta vođenog inovacijama“. Konkretno, Kraljevska švedska akademija nauka objavila je u ponedeljak da polovina nagrade ide Izraelo-Amerikancu Džoelu Mokiru za „identifikovanje uslova za rast koji podržava tehnološki napredak“, a druga polovina zajednički ide Francuz Filipu Agionu i Kanađaninu Peteru Hauitu „za teoriju održivog rasta putem kreativne destrukcije“. Nobelova nagrada za ekonomiju, čije je pravo ime Nagrada za ekonomske nauke u sećanje na Alfreda Nobela, jedina je od šest nagrada koju prvobitno nije stvorio švedski magnat, već je ustanovljena 1968. godine.
Agencija „Fič Rejtings“ prognozira da će se budžetski deficit Rumunije smanjiti na 8,5% BDP-a ove godine, sa rekordnih, prošlogodišnjih 9,3%. U analizi objavljenoj u petak, agencija je napomenula da se zbog visoke početne tačke očekuje da će budžetski deficit pasti na 7% u 2026. i 6,5% u 2027. godini. Agencija je revidirala prognozu deficita naviše, jer bi planirane dodatne fiskalne mere vlade mogle da se suoče sa poteškoćama u sprovođenju, usred usporenog ekonomskog rasta i stalne političke neizvesnosti.