Viši savet magistrata dao negativno mišljenje za reformu penzija sudija
U Rumuniji, Viši savet magistrata, institucija odgovorna za nezavisnost pravosuđa, dao je negativno mišljenje o nacrtu zakona koji donosi izmene u penzijski režim koji primaju sudije i tužioci.
Marija Nenadić-Zurka и Ştefan Stoica, 28.11.2025, 15:11
U Rumuniji, Viši savet magistrata, institucija odgovorna za nezavisnost pravosuđa, dao je negativno mišljenje o nacrtu zakona koji donosi izmene u penzijski režim koji primaju sudije i tužioci. Mišljenje Višeg saveta magistrata je savetodavno, ali proceduralno obavezujuće. Upravo zato što nije postojalo mišljenje Višeg saveta magistrata, prethodna verzija reforme posebnih penzija za magistrate, za koju je koaliciona vlada preuzela odgovornost u parlamentu, nije prošla ustavni test. Prema novom nacrtu, iznos penzije magistrata biće 55% od osnovice za obračun, koju predstavlja prosek bruto dodataka iz poslednjih 5 godina, ali ne više od 70% poslednje neto plate. Takođe, prelazni period do starosne granice za penzionisanje od 65 godina biće 15 godina, računato od 1. januara 2026. godine. Prema prethodnom nacrtu, koji je Viši savet takođe osporio, prelazak na starosnu granicu za penzionisanje od 65 godina bio bi izvršen brže, za 10 godina.
Razgovori između izvršne vlasti, koja je ovlašćena da određuje visinu penzija, uključujući i za magistrate, i njihovih udruženja, iako uz posredovanje predsednika zemlje, završeni su neuspehom. Magistrati su tražili da im penzija bude gotovo na istom nivou kao i poslednja primljena plata, dok je premijer Ilije Boložan insistirao da penzija ne bi trebalo da bude veća od 70% poslednje primljene neto plate. Potpredsednik Vrhovnog saveta, Klaudiju Sandu, izjavio je u četvrtak da će, ako nove izmene penzija za službu stupe na snagu, u pravosuđu postojati tri vrste penzionera: neki sa penzijom većom od plate za skoro 25%, oni sa penzijom jednakom plati i, konačno, oni koji su, po njegovom mišljenju, u nepovoljnom položaju, naime oni koji će raditi do 65. godine i imaće polovinu penzije. To bi stoga rezultiralo nejednakostima u sistemu. Potpredsednik Vrhovnog suda, međutim, nije rekao ništa o trenutnim nejednakostima, koje mnogi smatraju skandaloznim, između penzija magistrata, koje iznose hiljade evra i koje se samo u maloj meri zasnivaju na doprinosima uplaćenim tokom njihovog aktivnog perioda, i penzija običnih Rumuna, koje su daleko manje i koje ne mogu da koriste pre 65. godine.
Komentatori se slažu da su zakonodavci krivi za anomalije koje regulišu poseban penzijski režim za magistrate, koji su im dozvolili da se penzionišu do 50 godina i primaju penzije jednake ili čak veće od njihove poslednje plate. S druge strane, svaki razuman pokušaj reforme neispravnog sistema penzija magistrata, kako je to zahtevala i Evropska unija, kategorično su odbacili tužioci i sudije, uz obrazloženje da bi to predstavljalo napad na nezavisnost sudstva. Predsednica Vrhovnog sudskog saveta, Elena Kostake, otišla je još dalje, optužujući, bez osnova, da su magistrati postali meta kampanje mržnje, nakon što su bili pod opsadom političkih lidera.