Vesti – 26.01.2026
Događaji koji su obeleželi današnji dan
Dragana Diamandi и Newsroom, 26.01.2026, 17:30
Premijer Rumunije Ilie Boložan boravi u utorak i sredu u zvaničnoj poseti Nemačkoj, tokom koje će ga primiti nemački kancelar Fridrih Merc i razgovarati sa njim. Agenda posete takođe uključuje sastanke sa predstavnicima Saveznog parlamenta (Bundestaga), Nemačke privredne i industrijske komore, Federacije industrija, Centralnog saveta Jevreja u Nemačkoj, kao i sa predstavnicima rumunske diaspore u Nemačkoj. Rumunski premijer će takođe položiti venac na Spomenik ubijenim Jevrejima u Evropi i posetiti Memorial, gde će se sastati i sa Uveom Nojmarkerom, direktorom Fondacije „Spomen ubijenim Jevrejima u Evropi“. Istovremeno, planirano je da se Ilie Boložan sastane sa članovima Odbora za evropske poslove u Parlamentu, a potom i sa predstavnicima rumunskog udruženja, u ambasadi Rumunije u Berlinu. Premijera u ovoj poseti prate, između ostalih, Radu Miruca, ministar nacionalne odbrane, general Georgica Vlad, načelnik Generalštaba odbrane, i Adrijana-Loreta Stanesku, ambasadorka Rumunije u Nemačkoj.
Nekoliko evropskih lidera sastaje se u Hamburgu, u Nemačkoj, kako bi razgovarali o saradnji u oblasti energetike i bezbednosti u Severnom moru. Grenland zvanično nije na dnevnom redu samita, ali međunarodne agencije kažu da postoje glasovi koji pozivaju na rešavanje ove teme, posebno zbog prisustva Danske i Norveške. Nemačka želi da Severno more postane „najveći svetski rezervoar čiste energije“, uz ubrzanje razvoja energije vetra na moru. Severno i Baltičko more su takođe meta hibridnih napada koji se pripisuju Rusiji, a koji su oštetili vetroelektrane, gasovode i komunikacione kablove. Letovi dronova iznad osetljivih ciljeva u Nemačkoj, Danskoj i drugim državama takođe su se povećali. U međuvremenu, države članice EU su odobrile potpunu zabranu uvoza ruskog prirodnog gasa do kraja 2027. godine. Istovremeno, Evropska komisija je objavila da želi da odustane od uvoza ruske sirove nafte, zajedno sa zabranom korišćenja nuklearnog goriva iz Rusije.
Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokaust posvećen je očuvanju sećanja i razmišljanju o jednoj od najvećih tragedija u istoriji čovečanstva, izjavio je predsednik Rumunije Nikušor Dan. U poruci povodom ovog dana, on je istakao da nas ova komemoracija na bolan način podseća, koliko su dragoceni sloboda, ljudsko dostojanstvo i garancija osnovnih prava, kao i važnost njihove odbrane po svaku cenu. Prema rečima predsednika, sećanje na žrte Holokausta postaje sve relevantnije u svetu u kojem kolektivno pamćenje bledi, a ekstremistički pokreti su u porastu. Šef države je naglasio da Rumunija nastavlja ovim putem zajedno sa evropskim narodima, učestvujući u naporima da se podigne svest o tragediji Holokausta, obrazovanjem mladih i osuđivanjem ekstremističkih pokreta, pokušaja omalovažavanja Holokausta i lažnog prekrajanja istorije. Dan 27. januar 1945. godine predstavlja dan oslobođenja zatvorenika iz logora Aušvic-Birkenau i obeležava se kao međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta.
Dačija Sandero je i dalje najprodavaniji model automobila u Evropi, dok Daster ostaje među prvih 10, na 9. poziciji. Kao rezultat postizanja ovih performansi, proizvođač automobila sa sedištem u Mioveniju je premašio prag od 10 miliona prodatih vozila širom sveta, od lansiranja prvog Logana 2004. godine, prema analizi stručnjaka. Brendovi Dačija i Ford, koji posluju u fabrici u Krajovi, generišu 9% godišnjeg izvoza Rumunije.
Više od tri četvrtine Rumuna smatra da zemlja ide u pogrešnom pravcu, dok samo 19% veruje da je taj smer ispravan – pokazuju rezultati nacionalne ankete koju je ovog meseca sproveo CURS. Prema mišljenju sociologa, istraživanje oslikava društvo obeleženo ekonomskim pesimizmom, nepoverenjem u političke institucije i nedostatkom lidera za koje se veruje da su sposobni da ponude pravac i stabilnost. Očekivanja stanovništva za ovu godinu pretežno su negativna. Čak 63% ispitanika veruje da će se njihova ekonomska situacija i životni standard pogoršati, dok 29% očekuje stagnaciju. Takođe, 90% ispitanih očekuje rast cena. Kada je reč o institucijama, najviše poverenja uživaju vojska, crkva i vatrogasci, dok se na suprotnom polu nalaze parlament, pravosuđe, vlada, Ustavni sud i predsedništvo. Poverenje u političke lidere je takođe veoma nisko. Svi analizirani političari beleže stopu nepoverenja od najmanje 60%. Ako bi parlamentarni izbori bili održani sledeće nedelje, AUR (nacionalistička opozicija) bi dobila 35% glasova, a slede PSD sa 23%, PNL sa 18 i USR sa 10 (sve tri stranke deo su prozapadne vlade). UDMR (u kolacionoj vladi) i SOS Rumunija (u opoziciji, populistička) dobili bi po 5%, koliko iznosi i izborni cenzus.
U slučaju eventualnog referenduma 56% Rumuna bi glasalo za ujedinjenje svoje zemlje sa susednom Republikom Moldavijom (bivšom sovjetskom, sa većinski rumunskim govornim stanovništvom) – pokazuje nacionalna anketa javnog mnjenja sprovedena ovog meseca. Istovremeno, 37% ispitanika izjavljuje da ne bi podržalo takav pristup, dok 7% nema jasan stav. Prema mišljenju sociologa, ovi podaci ukazuju na postojanje većine koja podržava ujedinjenje, ali i značajan nivo protivljenja, što sugeriše da je reč o snažno polarizujućoj temi u javnom prostoru
Rumunija ovih dana učestvuje kao počasni gost na 57. izdanju Međunarodnog sajma knjiga u Kairu, čime obeležava 120 godina diplomatskih odnosa sa Arapskom Republikom Egipat. Prisustvo Rumunije se gradi kroz program koji ističe savremenu književnost, kulturni dijalog, prevođenje, akademska istraživanja, kulturnu diplomatiju, nasleđe i obrazovanje, okupljajući autore, istraživače, prevodioce, izdavače, umetnike i stručnjake iz oblasti kulture iz Rumunije i Egipta, kao i rumunske diplomate, i akademske ličnosti. U brojkama, učešće Rumunije na Međunarodnom sajmu knjiga u Kairu obuhvata: 30 kulturnih događaja u 13 dana, 60 specijalnih gostiju (autora, izdavača, prevodilaca, umetnika, akademika itd.) među kojima je 15 umetnika, 10 naslova prevedenih na arapski jezik premijerno, 10 rumunskih izdavačkih kuća. Ličnost ovogodišnjeg sajma je pisac Nagib Mahfuz, dobitnik Nobelove nagrade za književnost.
Namera vlade da 29. januara u parlamentu preuzme odgovornost za predlog zakona o reformi javne uprave, rekla je portparolka izvršne vlasti u Bukureštu, Joana Dođoju. Liberalni premijer Ilie Boložan istakao je da mere usmerene na administraciju obezbeđuju, između ostalog, povećanje sopstvenih prihoda lokalnih vlasti i smanjenje troškova za zaposlene u gradskim skupštinama sa prevelikim brojem osoblja. S druge strane, socijaldemokrate, deo vladajuće koalicije, zahtevale su da, uz reformu administracije, vlada preuzme odgovornost i za mere za oživljavanje ekonomije.
Ženska ekipa Glorija Bistrica (severozapadna Rumunija) poražena je u nedelju uveče na domaćem terenu u Grupi A Lige šampiona od mađarskog tima Đer Audi ETO KC, nosioca trofeja, rezultatom 27-22. Za Gloriju je to bio treći uzastopni poraz u 2026. godini. Rumunke, koje zauzimaju 4. mesto u grupi od osam, sledeću utakmicu igraće 7. februara sa Mec Handbolom u gostima u Francuskoj. U subotu, u Grupi B, rumunski šampion, CSM Bukurešt, pobedio je hrvatski tim RK Podravka Koprivnica u gostima rezultatom 33-28. CSM je ostvario petu uzastopnu pobedu u grupi i nalazi se na 4. mestu. Sledeću utakmicu igraće na domaćem terenu, sa liderom Brest Bretanj Handbolom iz Francuske, 8. februara. Dve najbolje plasirane ekipe idu direktno u četvrtfinale, dok ostale četiri u plej-of.