Da li će Rumunija učestvovati u Savetu za mir?
Predsednik Rumunije, Nikušor Dan, pozvan je da učestvuje na prvom sastanku Saveta za mir, strukture koju organizuje i promoviše predsednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp.
Marija Nenadić-Zurka и Sorin Iordan, 09.02.2026, 15:10
Predsednik Rumunije, Nikušor Dan, pozvan je da učestvuje na prvom sastanku Saveta za mir, strukture koju organizuje i promoviše predsednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp. Na sastanku, koji će se održati u Vašingtonu, 19. februara, premijer Mađarske, Viktor Orban, bliski saveznik američkog lidera, već je najavio svoje prisustvo. Mađarska je, zapravo, jedna od država koje su se već pridružile Savetu kojim predsedavaju Sjedinjene Američke Države. Rumunija je zvanično dobila poziv da se pridruži zemljama kao što su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat, Turska, Indonezija, Pakistan ili Katar. Bukurešt je saopštio da je, nakon što je primio poziv, pokrenuo razgovore sa američkom administracijom kako bi razjasnio kompatibilnost Povelje Saveta za mir sa međunarodnim obavezama koje je rumunska država već preuzela.
„Odluka o učešću biće doneta nakon razgovora sa američkim partnerima o formatu sastanka sa zemljama poput Rumunije, koje trenutno nisu članice Saveta, ali žele da se pridruže pod uslovima revizije Povelje“, objasnio je Nikušor Dan. Odluka nije povezana samo sa tehničkim aspektima, već i sa finansijskim, s obzirom na to da stalno članstvo u Savetu za mir dolazi sa značajnom isplatom od milijardu dolara. Štaviše, stav Sjedinjenih Država o različitim aspektima spoljne i bezbednosne politike, kao što je minimiziranje uloge koju su države članice NATO-a igrale tokom rata u Avganistanu, nevoljnost da se nedvosmisleno podrži Ukrajina pred ruskom agresijom i teritorijalne pretenzije Vašingtona u vezi sa Grenlandom, teritorijom koja pripada Danskoj, opredelili su tradicionalne saveznike Sjedinjenih Američkih Država da ne prihvate poziv. Tako je Ujedinjeno Kraljevstvo objavilo da se još neće pridružiti, zbog zabrinutosti oko mogućeg učešća Rusije, a Francuska je saopštila da ne namerava da se pridruži „u ovoj fazi“, upozoravajući da bi ovom savetu mogla biti data ovlašćenja koja bi potkopala postojeće mehanizme Ujedinjenih nacija. Pridružile su im se Norveška, Švedska i, nedavno, Novi Zeland, koje tvrde da je inicijativa u suprotnosti sa međunarodnim pravom i uspostavljenim multilateralnim okvirima.
Poslednjih dana, italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani je takođe definitivno isključio učešće svoje zemlje zbog ustavnih pitanja. Preciznije, rekao je, italijanski Ustav ne dozvoljava zemlji da se pridruži organizaciji koju vodi jedan lider. A Savetom za mir će predsedavati sam Donald Tramp, koji ima izvršnu vlast. Savet za mir je prvobitno bio osmišljen za obnovu Pojasa Gaze, ali je, povodom njegovog pokretanja na marginama Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, američki predsednik izjavio da će to međunarodno telo upravljati i drugim globalnim sukobima. Upravo taj pristup čini da važne zemlje odbijaju učešće, iz straha da struktura nije ništa više od „privatnog kluba“ i pokušaja američkog predsednika da zameni Ujedinjene nacije, koje kritikuje od svog prvog mandata.