Vesti – 16.03.2026
Događaji koji su obeležili današnji dan
Marija Nenadić-Zurka, 16.03.2026, 18:11
Rumunska ekonomija bi mogla da poraste za oko 1% ove godine i 2,2% sledeće godine, zahvaljujući jačoj potražnji trgovinskih partnera u Evropskoj uniji, prema studiji Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Procene takođe pokazuju da bi inflacija mogla da padne na 3% sledeće godine, jer se uticaj već usvojenih poreskih promena nastavlja, a niže povećanje nominalnih plata smanjiće pritisak na cene. Analiza Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj za Rumuniju pominje produženje sukoba na Bliskom istoku kao glavni rizik, što bi moglo dovesti do veće inflacije i skromnijeg ekonomskog rasta. Generalni sekretar organizacije, Matijas Korman, učestvovao je u ponedeljak u predstavljanju studije Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, zajedno sa premijerom Ilijem Boložanom i ministrom finansija Aleksandruom Nazareom.
Diplomatija u Bukureštu je u ponedeljak saopštila da je primila k znanju izjave portparola iranskog Ministarstva spoljnih poslova, u kontekstu u kojem je naglašeno da Rumunija nije deo sukoba na Bliskom istoku, a prioritet rumunskih vlasti je diplomatski napor da se on deeskalira. Istovremeno, rumunsko Ministarstvo spoljnih poslova osuđuje „potpuno neopravdane napade Irana na države u regionu Zaliva“ i zahvaljuje „ovim poslednjim na zaštiti naših građana prisutnih u njihovim zemljama“. „Pozivamo Iran da zaustavi ove napade, koji ugrožavaju ljudske živote i dovode do degradacije bezbednosti i globalne ekonomije“ – saopštilo je rumunsko Ministarstvo spoljnih poslova. U ponedeljak je Teheran upozorio Rumuniju da bi mogla da odgovori politički i pravno nakon što dozvoli Sjedinjenim Američkim Državama da koriste baze na svojoj teritoriji za operacije protiv Irana. Izjave dolaze nakon što je prošle nedelje Vrhovni savet nacionalne odbrane (CSAT) razgovarao o privremenom raspoređivanju dela američke vojne opreme i snaga u Rumuniji, u kontekstu krize na Bliskom istoku, a Parlament je odobrio zahtev predsednika Nikušora Dana u tom pogledu. Reč je o avionima za dopunjavanje gorivom, opremi za praćenje i opremi za satelitsku komunikaciju, ova poslednja u korelaciji sa protivraketnim štitom u Deveselu (jug) – precizirala je predsednička administracija u Bukureštu. Razmeštanje dela vojne opreme i snaga iz Sjedinjenih Američkih Država u Rumuniji bi se vršilo u periodu do 90 dana. Američka oprema i vojne snage od četiri do pet stotina ljudi bile bi raspoređene u bazama u Mihailu Kogalničanu (jugoistok) i Kimpiji Turziji (centar).
Šefica diplomatije u Bukureštu, Oana Coju, učestvovala je u ponedeljak, zajedno sa ministrima spoljnih poslova ostalih zemalja članica Evropske unije, na sastanku Saveta za spoljne poslove (FAC), organizovanom u Briselu. Učesnici su razmatrali ključna pitanja za kontinentalnu bezbednost, sa posebnim akcentom na krizu na Bliskom istoku, novu Evropsku bezbednosnu strategiju i razvoj ruske agresije protiv Ukrajine. Po ovoj poslednjoj temi, Rumunija se zalagala za prevazilaženje trenutnih blokada i brz napredak u tri pravca neophodna za stabilnost regiona: ubrzanje evropske integracije Ukrajine i susedne Republike Moldavije (bivše sovjetske republike, uglavnom rumunskog govornog područja), sprovođenje kredita od 90 milijardi evra za podršku ukrajinskoj otpornosti i usvajanje 20. paketa sankcija protiv Ruske Federacije. Nakon učešća u Savetu za spoljne poslove, ministarka Coju se vraća u Bukurešt kako bi prisustvovala u rumunskom parlamentu sastanku zajedničkih odbora za spoljnu politiku i sastanku zajedničkih odbora za evropske poslove Poslaničkog doma i Senata, posvećenom nacrtu budžeta dodeljenog Ministarstvu spoljnih poslova.
Nacrt budžeta Rumunije za 2026. godinu stigao je u ponedeljak popodne u specijalizovane parlamentarne odbore na raspravu i usvajanje. Prema kalendaru, senatori i poslanici su mogli da podnesu amandmane na nacrt tokom jutra. Nakon rasprava u zajedničkim budžetsko-finansijskim odborima, koje će se održati u utorak, dokument će biti razmatran na zajedničkoj plenarnoj sednici Parlamenta u sredu, a konačno glasanje će se održati u četvrtak. Nakon što je Socijaldemokratska stranka (PSD) najavila da će glasati o budžetu, ali da neće odustati od podnošenja amandmana u vezi sa socijalnim paketom, premijer Ilije Boložan je izjavio da je taj pristup populistički, s obzirom na to da se ne pominje odakle dolaze sredstva. Istovremeno, Nacionalna liberalna stranka je skrenula pažnju na činjenicu da bi svaki pokušaj nametanja promena iznenadnim glasanjima u zakonodavnoj vlasti mogao da krši politički dogovor između vladajućih partnera i rizikuje stvaranje nove političke krize.
Letom koji je finansirala Evropska unija vraćeno je u nedelju sa Bliskog istoka još 134 evropskih državljana, uključujući 96 Rumuna, saopštilo je u ponedeljak predstavništvo Evropske komisije u Rumuniji. Prema navedenom izvoru, ukupan broj vraćenih ljudi je tako dostigao preko 11.000 u poslednjih nekoliko nedelja. Let, koji je poleteo iz Omana, prevezao je 96 rumunskih državljana i 38 državljana iz drugih evropskih zemalja, koji su bili zarobljeni u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Od početka eskalacije situacije u regionu krajem februara, Centar EU za koordinaciju reagovanja u vanrednim situacijama podržao je skoro 90 letova, vraćajući evropske građane u Austriju, Kipar, Letoniju, Litvaniju, Luksemburg, Holandiju, Portugal, Rumuniju, Slovačku i Švedsku.
U subotu uveče ispred vlade u Bukureštu i u drugim univerzitetskim centrima širom zemlje održani su studentski protesti. Mladi ljudi su nezadovoljni premalim budžetom izdvojenim za obrazovanje, smanjenjem stipendija i odlukom nekih univerziteta u zemlji da povećaju školarine počev od ove jeseni. Oni traže od donosilaca odluka da ukinu sve odluke koje su smanjile njihove beneficije u oblasti železničkog saobraćaja i stipendija.
Reditelj Pol Tomas Anderson osvojio je u nedelju Oskara za najboljeg reditelja za film „One Battle After Another“, nekonvencionalni akcioni film o bivšem revolucionaru koji se trka sa vremenom kako bi spasao svoju otetu ćerku. Film se bavi osetljivim temama kao što su imigracija, rasni odnosi i nesrazmerni politički uticaj milijardera. Glumac Majkl B. Džordan proglašen je za najboljeg glumca za svoju dvostruku ulogu u filmu „Sinners“, a Džesi Bakli je osvojila nagradu za najbolju glumicu za svoju izvedbu u drami „Hamnet“. Norveški film „Sentimental Value“ osvojio je Oskara za najbolji međunarodni film za dirljivu hroniku napetog ponovnog susreta između oca filmskog stvaraoca koji se pojavio niotkuda i njegove dve ćerke koje su naučile da žive bez njega, javlja AFP. Film je nagrađen velikim trofejem u Kanu. Rediteljka rumunskog porekla Natali Musteaca dobila je Oskara u kategoriji najboljeg kratkometražnog igranog filma za distopijski kratki film „Two People Exchanging Saliva“, koji je snimila sa suprugom Aleksandrom Singhom. Nagrada je dodeljena u nerešenom rezultatu između filmova „Two People Exchanging Saliva“ i „The Singers“, koje su snimili Sem A. Dejvis i Džek Pijat.