Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

32 godine od junske minerijade

Posle više od tri decenije, Rumunija ne uspeva da razjasni najmračniju epizodu svoje postkomunističke istorije. Prošle su tri godine otkako je Vrhovni kasacioni sud odlučio da vrati dosije takozvane Minerijade koja se desila 13-15 juna 1990. godine, da bi se obnovila optužnica, koju je smatrao nezakonitom. Vojni tužioci su završili istragu 2017. godine. Najpoznatiji su bili bivši predsednik Jon Ilijesku, koji danas ima preko devedeset godina, tadašnji premijer Petre Roman, njegov zamenik, Đelu Vojkan-Vojkulesku i tadašnji direktor Rumunske službe za informisanje (SRI) Virđil Magurjanu. Prema istražiteljima, oni su navodno direktno organizovali i koordinirali napad na demonstrante na Univerzitetskom trgu u centru Bukurešta, koji su mirno izražavali svoje političke stavove, suprotne stavovima većine koja je tada činila političku moć.

32 godine od junske minerijade
32 godine od junske minerijade

, 14.06.2022, 12:11

Posle više od tri decenije, Rumunija ne uspeva da razjasni najmračniju epizodu svoje postkomunističke istorije. Prošle su tri godine otkako je Vrhovni kasacioni sud odlučio da vrati dosije takozvane Minerijade koja se desila 13-15 juna 1990. godine, da bi se obnovila optužnica, koju je smatrao nezakonitom. Vojni tužioci su završili istragu 2017. godine. Najpoznatiji su bili bivši predsednik Jon Ilijesku, koji danas ima preko devedeset godina, tadašnji premijer Petre Roman, njegov zamenik, Đelu Vojkan-Vojkulesku i tadašnji direktor Rumunske službe za informisanje (SRI) Virđil Magurjanu. Prema istražiteljima, oni su navodno direktno organizovali i koordinirali napad na demonstrante na Univerzitetskom trgu u centru Bukurešta, koji su mirno izražavali svoje političke stavove, suprotne stavovima većine koja je tada činila političku moć.


Dana 20. maja 1990. godine, pet meseci nakon pada komunističke diktature Nikolaja Čaušeskua, njegov bivši ministar iz sedamdesetih godina prošlog veka, Jon Ilijesku, koji se smatrao vođom Revolucije, bio je praktično izglasan opštim narodnim glasom, pobedivši na prvim slobodnim predsedničkim izborima sa oko 85% glasova. Njegova partija, heterogena kombinacija pravih i polovnih komunista, osvojila je dve trećine mesta u Parlamentu. Univerzitetski trg, koji su od aprila okupirali studenti i koji je proglašen slobodnom zonom od neokuminzma“ već je bio prazan, jer su demonstranti prihvatili presudu birališta. Tamo gde je nekada stajalo na desetine hiljada nenasilnih ljudi puni života, ostalo je samo nekoliko desetina štrajkača glađu, kao da ne mogu da nastave svoj život van trga. Njihova evakuacija od strane policije u noći 13. juna izvršena je nesrazmerno velikim nasiljem, što je podsetilo na represiju iz dana Revolucije.


Ni danas nije jasno da li su oni koji su drugi dan reagovali, vodeći ulične borbe sa policijom i okupirajući sedišta Ministarstva unutrašnjih poslova i javne televizije, zaista imali veze sa Trgom. Ilijesku i njegovi ljudi su ih opisali kao legionare“ (međuratna ekstremna desnica) i, iako je vojska već uspostavila red, pozvali su stanovništvo da spase demokratiju u opasnosti“. Rudari iz doline Žiua (centar-zapad) sledili su njihov poziv. Oni su 14. i 15. juna vladali prestonicom, gde su zamenili svaku zakonsku vlast. Dovoljno vremena da za sobom ostave 1.300 ranjenih, više od hiljadu ljudi nasilno zatočenih i najmanje šest mrtvih. Slika invazije je upotpunjena oskrnavljenim Univerzitetom i uništenim sedištima opozicionih partija i nezavisnih novina.


Evropski sud za ljudska prava doneo je odluku kojom se od Rumunije zahteva da nastavi istragu o ovom slučaju, a bivši državni tužilac Laura Kodruca Kjoveši priznala je da je istraga o minerijadi jedan od najvećih promašaja u čitavoj istoriji Javnog ministarstva“.

Foto: presidency.ro
Aktuelnosti среда, 20 август 2025

Garancije bezbednosti za Ukrajinu? (20.08.2025)

Rumunija će doprineti čvrstim bezbednosnim garancijama za Ukrajinu, koje će biti sprovedene kroz blisku saradnju između Evrope i SAD, rekao je,...

Garancije bezbednosti za Ukrajinu? (20.08.2025)
Foto: pixabay.com
Aktuelnosti четвртак, 14 август 2025

Kakav sporazum bi trebalo da ima Ukrajina? (14.08.2025.)

Uoči samita Trampa i Putina na Aljasci, održan je niz sastanaka o Ukrajini i njenoj budućnosti, u onlajn i fizičkom formatu, između lidera...

Kakav sporazum bi trebalo da ima Ukrajina? (14.08.2025.)
Vesti – 01.08.2025
Aktuelnosti петак, 01 август 2025

Vesti – 01.08.2025

Od danas, 1. avgusta u Rumuniji je na snazi prvi paket fiskalno-budžetskih mera štednje usmerenih na smanjenje prekomernog deficita zemlje. Mere...

Vesti – 01.08.2025
Vesti (22.07.2025)
Aktuelnosti уторак, 22 јул 2025

Vesti (22.07.2025)

Šerban Dimitrije Sturdza, poslanik u Evropskom parlamentu (Grupa EKR – Evropski konzervativci i reformisti) i izvestilac u senci za dosije o...

Vesti (22.07.2025)
Aktuelnosti уторак, 15 јул 2025

Vesti (15.07.2025).

Poslanik Evropskog parlamenta, Šerban Dimitrije Sturdza, poziva srpske vlasti da poštuju prava rumunske manjine u istočnoj Srbiji. Kao član...

Vesti (15.07.2025).
Aktuelnosti петак, 11 јул 2025

Vesti – 11.07.2025

Strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama je „jako“, rekao je u petak predsednik Nikušor Dan na društvenim mrežama, povodom...

Vesti – 11.07.2025
Aktuelnosti петак, 11 јул 2025

Moody’s o budžetskom deficitu u Rumuniji (11.07.2025.)

Fiskalne mere koje je nedavno preduzela vlada Rumunije su „važan korak“ ka uravnoteženju budžeta, saopštila je međunarodna agencija za...

Moody’s o budžetskom deficitu u Rumuniji (11.07.2025.)
Aktuelnosti среда, 09 јул 2025

Preporuke EKOFIN-a (09.07.2025.)

Rumunski ministar finansija Aleksandru Nazare predstavio je u utorak na Ekonomskom i finansijskom savetu u Briselu mere koje je usvojila Vlada u...

Preporuke EKOFIN-a (09.07.2025.)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company