Izveštaj Evropske komisije o Rumuniji (04.06.2026)
Evropska komisija smatra da je Rumunija, zajedno sa još osam zemalja, preduzela efikasne mere za ispravljanje prekomernog budžetskog deficita.
Dragana Diamandi и Mihai Pelin, 04.06.2026, 10:45
Evropska komisija smatra da je Rumunija, zajedno sa još osam zemalja, preduzela efikasne mere za ispravljanje prekomernog budžetskog deficita. Brisel je usvojio prolećni paket Evropskog semestra za 2026. godinu i ocenjuje da su sve države članice o kojima je reč na zadovoljavajući način ispunile svoje obaveze.
Prema navodima Evropske komisije, Rumunija se nalazi na dobrom putu ka smanjenju neravnoteža, ali još nije prevazišla kritični trenutak, a njen budući napredak u potpunosti zavisi od nastavka sprovođenja mera i reformi.
Rumunija i dalje ima najveći deficit u Evropskoj uniji, iako ga je za godinu dana smanjila za 1,4 procentna poena, sa 9,3%, dok bi tokom 2026. godine trebalo da bude smanjen na 6,2%.
Takođe je jedina zemlja sa prekomernim makroekonomskim neravnotežama i ima najnižu stopu naplate PDV-a, poreza na dobit i poreza na dohodak fizičkih lica.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti (PNRR) smatra se ključnim, a ovde se ne radi samo o povučenim sredstvima i realizovanim investicijama, već i o dugoročnim koristima koje proizlaze iz reformi. Važna tačka jeste reforma penzionog sistema i plata, kao i kontrola javne potrošnje uopšte.
Komisija ovom izveštaju obično ne pristupa iz političkog stanovišta, ali kada je reč o Rumuniji, navodi da politička nestabilnost unosi neizvesnost u razvojni pravac zemlje. Najveći rizik je da će fiskalno prilagođavanje biti pogođeno – drugim rečima, svaka buduća vlada trebalo bi da nastavi politiku uspostavljanja fiskalne ravnoteže.
Izveštaj Komisije sadrži i deo koji se odnosi isključivo na socijalnu oblast u Rumuniji, s obzirom na to da su ljudski resursi važni za ekonomski rast, u krajnoj liniji, zdrav ekonomski rast treba da se odrazina celokupno društvo, medjutim, kakva je ekonomska i fiskalna situacija, takva je i socijalna.
Dok prosečna stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u Evropskoj uniji iznosi oko 21%, u Rumuniji je ona stalno iznad 32%, što je među najvišim stopama u Uniji.
Efikasnost socijalnih transfera i dalje je niska. Dok socijalna pomoć u Evropskoj uniji smanjuje rizik od siromaštva za gotovo 33%, u Rumuniji njen efekat iznosi manje od 20%.
Komisija jasno navodi da sistem socijalne zaštite mora biti revidiran, jer nedovoljno pokriva ranjive kategorije stanovništva, naročito u ruralnim područjima, gde živi više od 45% rumunskog stanovništva.
Obrazovanje takođe ostaje kritična tačka. Rumunija ima jednu od najviših stopa funkcionalne nepismenosti u Evropskoj uniji: više od 40% učenika ne dostiže minimalni nivo znanja čitanja i matematike, dok evropski prosek iznosi oko 25%.
Kada je reč o socijalnoj i ekološkoj infrastrukturi, Rumunija se ponovo nalazi u grupi država sa velikim zaostacima. Gotovo četvrtina domaćinstava nije priključena na savremene vodovodne i kanalizacione mreže, a ulaganja u infrastrukturu koncentrisana su u svega nekoliko regiona.
Komisija naglašava da Rumunija mora da ubrza investicije u ekološku infrastrukturu i osnovne javne usluge kako bi smanjila teritorijalne razlike među regionima.