Nova vlada će uravnotežiti javne finansije (26.06.2025)
Vlada u Bukureštu kaže da je odlučna da uravnoteži javne finansije i sprovede odgovornu ekonomsku politiku.
Dragana Diamandi, 26.06.2025, 14:23
Vlada Rumunije je odlučna da uravnoteži javne finansije i sprovede odgovornu ekonomsku politiku – to je poruka premijera Ilije Boložana na sastanku od srede sa predstavnicima rejting agencije Fič, dok vlasti pokušavaju da izbegnu svrstavanje zemlje u kategoriju „junk“, odnosno zemlje koja se ne preporučuje za investicije. Isti rizik preti i od agencija Standard & Purs i Mudis, koje treba da daju preporuke poslovnom okruženju na osnovu procena koje će sprovesti u septembru i oktobru. Do tada, u avgustu, čak će i Fič odlučiti da li će poboljšati trenutni rejting ili ne. Međutim, na sastanku sa predstavnicima agencije od srede, diskusije su se fokusirale na mere koje mogu poboljšati finansijske pokazatelje i ojačati poverenje investitora u rumunsku privredu. Učestvovali su premijer Ilije Boložan, potpredsednik vlade Tancoš Barna, ministar finansija u bivšoj vladi, kao i sadašnji ministar, Aleksandru Nazare. Sastanak sa predstavnicima Fič agencije su dan ranije pripremili premijer Boložan i ministar Nazare, koji su analizirali prihode državnog budžeta, razmotrili paket mera za njihovo poboljšanje i razgovarali o nekim zakonskim promenama, kao što je, na primer, Zakon o insolvenciji, kako bi se mnogo bolje naplaćivale kvote PDV-a. Ali kolika je verovatnoća, u ovom trenutku, da će rejting Rumunije biti spušten u kategoriju „junk“? Rečiće nam u nastavku ekonomski i finansijski analitičar Dragoš Kabat, član Upravnog odbora CFA Rumunija, odgovara:„Još uvek je prilično velika. Bilo je negde oko 80-90%, sada mislim da je palo na 40-50%. Ako uspemo da ubedimo, narednih dana, i zvaničnike Nacionalne banke Rumunije i Vlade, što znači premijera, ministra finansija, pre svega, da su mere za smanjenje budžetskog deficita održive i da se mogu sprovesti u kratkom roku, onda je vrlo moguće da ćemo dobiti barem šestomesečni odmor od rejting agencija, dok se ne vidi, naravno, da li se ove mere zaista mogu sprovesti u praksi.“ Prema rečima Dragoša Kabata, u nepoželjnoj situaciji da bude svrstana u kategoriju junk, Rumunija bi imala mnogo veće poteškoće da pronađe novac na međunarodnom planu za finansiranje svog ogromnog deficita, a ako bi uspela da ga pronađe, plaćala bi mnogo veće kamatne stope. Istovremeno, neki investitori bi mogli da napuštaju tržište. A sve ovo bi se, ukratko, za obične Rumune moglo pretvoriti u veće troškove, verovatno veća inflacija, veći pritisak na devizni kurs, niže plate u privatnom sektoru, povećana nezaposlenost i samim tim, generalno, niži kvalitet života. Ovome bi se mogli dodati sve veći pritisak Evropske unije i mogući dolazak Međunarodnog monetarnog fonda – po mišljenju analitičara Dragoš Kabata, to je oštrija i nemilosrdnija opcija prema stanovništvu.