Rekordna inflacija u Rumuniji (18.06.2026.)
RekorRumunija ostaje zemlja sa najvišom inflacijom u Evropskoj uniji.
Marija Nenadić-Zurka и Corina Cristea, 18.06.2026, 11:32
Nalazeći se u periodu političke neizvesnosti nakon pada vlade usled izglasavanja nepoverenja, Rumunija se istovremeno suočava sa visokim budžetskim deficitom i rastućim javnim dugom. Trajna inflacija dodatno upotpunjuje sumornu sliku, a podaci koje su predstavile nadležne institucije pokazuju da je oporavak još uvek daleko. Podaci koje je u sredu objavila Evropska statistička služba (Eurostat) pokazuju da je godišnja stopa inflacije u Evropskoj uniji porasla na 3,3% u maju, sa 3,2% u aprilu, dok je Rumunija na prvom mestu sa godišnjim rastom cena od 9,7%, u odnosu na prethodnih 9,5%. U poređenju sa prethodnim mesecom, inflacija je u maju opala u 11 država članica, a porasla u 16, uključujući i Rumuniju. Godišnja stopa inflacije u evrozoni porasla je na 3,2% u maju, sa 3% u aprilu. To je najviša godišnja stopa inflacije od septembra 2023. godine i treći uzastopni mesec u kojem rast cena u evrozoni premašuje srednjoročni cilj Evropske centralne banke od 2%. Ovaj ubrzani rast cena, u skladu sa prognozama analitičara, posledica je rata na Bliskom istoku, koji je tokom poslednja tri meseca izazvao nagli rast cena nafte i gasa u Evropi. Najveći doprinos godišnjoj stopi inflacije u evrozoni u maju dali su sektor usluga (1,61%), zatim cene energije (0,98%) i cene hrane, alkohola i duvana (0,36%). Kada je reč o Rumuniji, podaci koje je ranije objavio Nacionalni institut za statistiku (INS) pokazuju da je godišnja stopa inflacije porasla na 10,85% u maju, sa 10,71% u aprilu, pri čemu su usluge poskupele za 13,53%, neprehrambeni proizvodi za 12,54%, a prehrambeni proizvodi za 6,78%. Gostujući u emisiji Radija Rumunija, profesor svetske ekonomije Kristijan Nasulea objasnio je koliko je ova situacija posledica međunarodnog konteksta, a koliko nedostatka doslednih ekonomskih odluka na nivou vlade: „U ovom trenutku, spoljni faktori kojima možemo pripisati veoma visoku stopu inflacije čine najviše oko 2%. Tu pre svega govorimo o kretanjima na tržištu nafte, koja su uticala na cenu goriva, prenoseći dodatne troškove na cene proizvoda. Zaista smo strahovali da bi uticaj rata na Bliskom istoku mogao biti katastrofalan za rumunski lej, koji je već pod pritiskom deprecijacije, kao i za rumunsku ekonomiju, koja je već opterećena svim ostalim faktorima koji na nju utiču. Međutim, pokazalo se da problemi vezani za carine koje je uveo Donald Tramp, trgovinski rat koji je pokrenuo Donald Tramp, kao i situacija u Ukrajini, nemaju tako veliki uticaj na inflaciju i rumunsku ekonomiju u poređenju sa svim ostalim faktorima, odnosno sa štetom koja je sama sebi naneta političkim odlukama donetim u Rumuniji, a koje nisu povezane sa onim što se dešava u drugim delovima sveta.“ Narodna banka Rumunije revidirala je u naviše svoju prognozu inflacije za kraj godine, sa 3,9% na 5,5%, i očekuje da će ona pasti na 2,9% do kraja 2027. godine.