Zakoni o odbrani (03.10.2025.)
Vlada u Bukureštu usvojila je zakon koji će omogućiti mladima da dobrovoljno uđu u vojsku.
Dragana Diamandi, 03.10.2025, 16:19
Vlasti u Rumuniji godinama rade na ažuriranju zakona o pripremi stanovništva za odbranu, što je postalo još važnije zbog rata na granici – napada Rusije na Ukrajinu – koji je narušio mir na kontinentu. Trenutno u Rumuniji postoji manjak i aktivnog vojnog osoblja i rezervista. Zemlja bi se, po potrebi, oslanjala na približno 70.000 aktivnih vojnih lica, u poređenju sa preko 300.000 1990, i na rezervu u prirodnom procesu starenja sastavljenu uglavnom od onih koji su služili obavezni vojni rok do 2007. godine, godine kada je služenje vojnog roka ukinuto. Kao rezultat toga, zakon koji je 2019. godine pokrenuo Generalštab odbrane predložio je da mladi ljudi mogu dobrovoljno da učestvuju u osnovnom programu vojne obuke. Oni koji bi pohađali ovaj program – precizirano je – ili bi završili mobilizacionu rezervu Rumunske vojske, ili bi mogli da se prijave za selekciju da postanu profesionalni vojnici sa ugovorom o radu u vojsci. U četvrtak je koaliciona vlada u Bukureštu usvojila nacrt zakona u tom pogledu. Dobrovoljna vojna služba je namenjena mladićima i devojkama, sa stalnim prebivalištem u Rumuniji, starosti između 18 i 35 godina, koji nisu završili druge oblike vojne službe. Program obuke će trajati 4 meseca, a dobrovoljci će imati pravo na besplatan smeštaj, topli obrok, pravo na zdravstvenu zaštitu i primaće mesečnu platu ekvivalentnu činu vojnika, naime 3.000 leja (oko 600 evra). Na kraju obuke, dobrovoljci će takođe dobiti finansijski bonus, u vrednosti od tri prosečne bruto plate. Sada je ta vrednost približno 27.000 leja (oko 5.400 evra). Specijalisti uveravaju da se ovom merom ne radi ni o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka, niti se – uprkos napetom geopolitičkom kontekstu – zemlja priprema za bilo kakav rat. Ali – dodaju – Rumunija se mora pripremiti za odbranu. Takođe u četvrtak, vlada u Bukureštu usvojila je i nacrt zakona kojim se modernizuje odbrambena strategija i nacionalna odbrana se stavlja u kontekst kolektivne odbrane u okviru NATO-a i zajedničke bezbednosne i odbrambene politike Evropske unije. Konkretnije, nacrt uključuje mere koje pojednostavljuju lanac donošenja odluka na terenu operacija. Tako će komandant na licu mesta moći da da direktna naređenja, kako bi se smanjilo vreme reakcije u kritičnim situacijama, poput presretanja dronova. Oba dokumenta su poslata Parlamentu na raspravu i usvajanje po hitnom postupku.