Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Kako su glasali Rumuni ?

U drugom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji, aktuelni šef države Klaus Johanis, kandidat vladajuće Nacionalne liberalne partije (PNL), osvojio je dve trečine ukupnih glasova, skoro dva puta više od donedavne socijaldemokratske premijerke Viorike Dančila. Ovaj rezultat socijaldemokratskih kandidata je najslabiji u tridesetogodišnjoj postkomunističkoj demokratiji, a izlaznost je bila nešto manje od 50% i najmanja je u finalnom okršaju kandidata. Rumunski institut za procene i strategije (IRES),nezavisni think tank koji se bavi analizom aktuelnih tema u zemlji i inostranstvu, napravio je radiografiju i sociološki profil Rumuna koji su u nedelju izašli na glasanje. Podaci IRES-a pokazuju skoro savršenu ravnotežu od 50:50 izmedju muškaraca i žena koji su glasali za Johanisa. Za Vioriku Dančila glasalo je više žena nego muškaraca, odnos je bio od 54:46. Po uzrastu, za Johanisa je glasalo 45% birača starijih od 45 godina, a za Vioriku Dančila 78% birača. Najveci broj birača sa srednjom stručnom spremnom glasalo skoro u istom procentu za oba kandidata (55:56). 34% glasača sa visokom stručnom spremom glasalo je za Johanisa, a za Vioriku Dančila samo 17%. Samo jedna trečina penzionera glasala je za Johanisa. Viorika Dančila 50% glasova dobila je od penzionera, 32% od zaposlenih, 11% od domačica i nezaposlebnih i 4% od osoba slobodnih profesija. Najveći broj glasova za Johanisa došao je iz gradskih sredina, 62% i samo 38% iz seoskih, dok je u slučaju Viorike Dancila odnos bio od 52:48. Po regijama, kandidatkinja Socijaldemokratske partije osvojila je 53% na jugu zemlje, u Olteniji i Vlaškoj, odakle je rodom, a Johanis samo 44%. Transilvanija ostaje i dalje solidno uporište za predsednika koji je ovde osvojio 37% glasova, a Viorika Dančila samo 25%. U Moldaviji Johanis je osvojio 19% a Viorika Dančila 22%. Iako različita sa sociološke tačke,rumunska dijaspora je masovno glasala za Johanisa koji je od naših državljana iz inostranstva dobio 95% glasova od ukupno milion izraženih.

Kako su glasali Rumuni ?
Kako su glasali Rumuni ?

, 26.11.2019, 12:08

U drugom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji, aktuelni šef države Klaus Johanis, kandidat vladajuće Nacionalne liberalne partije (PNL), osvojio je dve trečine ukupnih glasova, skoro dva puta više od donedavne socijaldemokratske premijerke Viorike Dančila. Ovaj rezultat socijaldemokratskih kandidata je najslabiji u tridesetogodišnjoj postkomunističkoj demokratiji, a izlaznost je bila nešto manje od 50% i najmanja je u finalnom okršaju kandidata. Rumunski institut za procene i strategije (IRES),nezavisni think tank koji se bavi analizom aktuelnih tema u zemlji i inostranstvu, napravio je radiografiju i sociološki profil Rumuna koji su u nedelju izašli na glasanje. Podaci IRES-a pokazuju skoro savršenu ravnotežu od 50:50 izmedju muškaraca i žena koji su glasali za Johanisa. Za Vioriku Dančila glasalo je više žena nego muškaraca, odnos je bio od 54:46. Po uzrastu, za Johanisa je glasalo 45% birača starijih od 45 godina, a za Vioriku Dančila 78% birača. Najveci broj birača sa srednjom stručnom spremnom glasalo skoro u istom procentu za oba kandidata (55:56). 34% glasača sa visokom stručnom spremom glasalo je za Johanisa, a za Vioriku Dančila samo 17%. Samo jedna trečina penzionera glasala je za Johanisa. Viorika Dančila 50% glasova dobila je od penzionera, 32% od zaposlenih, 11% od domačica i nezaposlebnih i 4% od osoba slobodnih profesija. Najveći broj glasova za Johanisa došao je iz gradskih sredina, 62% i samo 38% iz seoskih, dok je u slučaju Viorike Dancila odnos bio od 52:48. Po regijama, kandidatkinja Socijaldemokratske partije osvojila je 53% na jugu zemlje, u Olteniji i Vlaškoj, odakle je rodom, a Johanis samo 44%. Transilvanija ostaje i dalje solidno uporište za predsednika koji je ovde osvojio 37% glasova, a Viorika Dančila samo 25%. U Moldaviji Johanis je osvojio 19% a Viorika Dančila 22%. Iako različita sa sociološke tačke,rumunska dijaspora je masovno glasala za Johanisa koji je od naših državljana iz inostranstva dobio 95% glasova od ukupno milion izraženih.

Foto: presidency.ro
Aktuelnosti среда, 20 август 2025

Garancije bezbednosti za Ukrajinu? (20.08.2025)

Rumunija će doprineti čvrstim bezbednosnim garancijama za Ukrajinu, koje će biti sprovedene kroz blisku saradnju između Evrope i SAD, rekao je,...

Garancije bezbednosti za Ukrajinu? (20.08.2025)
Foto: pixabay.com
Aktuelnosti четвртак, 14 август 2025

Kakav sporazum bi trebalo da ima Ukrajina? (14.08.2025.)

Uoči samita Trampa i Putina na Aljasci, održan je niz sastanaka o Ukrajini i njenoj budućnosti, u onlajn i fizičkom formatu, između lidera...

Kakav sporazum bi trebalo da ima Ukrajina? (14.08.2025.)
Vesti – 01.08.2025
Aktuelnosti петак, 01 август 2025

Vesti – 01.08.2025

Od danas, 1. avgusta u Rumuniji je na snazi prvi paket fiskalno-budžetskih mera štednje usmerenih na smanjenje prekomernog deficita zemlje. Mere...

Vesti – 01.08.2025
Vesti (22.07.2025)
Aktuelnosti уторак, 22 јул 2025

Vesti (22.07.2025)

Šerban Dimitrije Sturdza, poslanik u Evropskom parlamentu (Grupa EKR – Evropski konzervativci i reformisti) i izvestilac u senci za dosije o...

Vesti (22.07.2025)
Aktuelnosti уторак, 15 јул 2025

Vesti (15.07.2025).

Poslanik Evropskog parlamenta, Šerban Dimitrije Sturdza, poziva srpske vlasti da poštuju prava rumunske manjine u istočnoj Srbiji. Kao član...

Vesti (15.07.2025).
Aktuelnosti петак, 11 јул 2025

Vesti – 11.07.2025

Strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama je „jako“, rekao je u petak predsednik Nikušor Dan na društvenim mrežama, povodom...

Vesti – 11.07.2025
Aktuelnosti петак, 11 јул 2025

Moody’s o budžetskom deficitu u Rumuniji (11.07.2025.)

Fiskalne mere koje je nedavno preduzela vlada Rumunije su „važan korak“ ka uravnoteženju budžeta, saopštila je međunarodna agencija za...

Moody’s o budžetskom deficitu u Rumuniji (11.07.2025.)
Aktuelnosti среда, 09 јул 2025

Preporuke EKOFIN-a (09.07.2025.)

Rumunski ministar finansija Aleksandru Nazare predstavio je u utorak na Ekonomskom i finansijskom savetu u Briselu mere koje je usvojila Vlada u...

Preporuke EKOFIN-a (09.07.2025.)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company