Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Kako su glasali Rumuni ?

U drugom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji, aktuelni šef države Klaus Johanis, kandidat vladajuće Nacionalne liberalne partije (PNL), osvojio je dve trečine ukupnih glasova, skoro dva puta više od donedavne socijaldemokratske premijerke Viorike Dančila. Ovaj rezultat socijaldemokratskih kandidata je najslabiji u tridesetogodišnjoj postkomunističkoj demokratiji, a izlaznost je bila nešto manje od 50% i najmanja je u finalnom okršaju kandidata. Rumunski institut za procene i strategije (IRES),nezavisni think tank koji se bavi analizom aktuelnih tema u zemlji i inostranstvu, napravio je radiografiju i sociološki profil Rumuna koji su u nedelju izašli na glasanje. Podaci IRES-a pokazuju skoro savršenu ravnotežu od 50:50 izmedju muškaraca i žena koji su glasali za Johanisa. Za Vioriku Dančila glasalo je više žena nego muškaraca, odnos je bio od 54:46. Po uzrastu, za Johanisa je glasalo 45% birača starijih od 45 godina, a za Vioriku Dančila 78% birača. Najveci broj birača sa srednjom stručnom spremnom glasalo skoro u istom procentu za oba kandidata (55:56). 34% glasača sa visokom stručnom spremom glasalo je za Johanisa, a za Vioriku Dančila samo 17%. Samo jedna trečina penzionera glasala je za Johanisa. Viorika Dančila 50% glasova dobila je od penzionera, 32% od zaposlenih, 11% od domačica i nezaposlebnih i 4% od osoba slobodnih profesija. Najveći broj glasova za Johanisa došao je iz gradskih sredina, 62% i samo 38% iz seoskih, dok je u slučaju Viorike Dancila odnos bio od 52:48. Po regijama, kandidatkinja Socijaldemokratske partije osvojila je 53% na jugu zemlje, u Olteniji i Vlaškoj, odakle je rodom, a Johanis samo 44%. Transilvanija ostaje i dalje solidno uporište za predsednika koji je ovde osvojio 37% glasova, a Viorika Dančila samo 25%. U Moldaviji Johanis je osvojio 19% a Viorika Dančila 22%. Iako različita sa sociološke tačke,rumunska dijaspora je masovno glasala za Johanisa koji je od naših državljana iz inostranstva dobio 95% glasova od ukupno milion izraženih.

Kako su glasali Rumuni ?
Kako su glasali Rumuni ?

, 26.11.2019, 12:08

U drugom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji, aktuelni šef države Klaus Johanis, kandidat vladajuće Nacionalne liberalne partije (PNL), osvojio je dve trečine ukupnih glasova, skoro dva puta više od donedavne socijaldemokratske premijerke Viorike Dančila. Ovaj rezultat socijaldemokratskih kandidata je najslabiji u tridesetogodišnjoj postkomunističkoj demokratiji, a izlaznost je bila nešto manje od 50% i najmanja je u finalnom okršaju kandidata. Rumunski institut za procene i strategije (IRES),nezavisni think tank koji se bavi analizom aktuelnih tema u zemlji i inostranstvu, napravio je radiografiju i sociološki profil Rumuna koji su u nedelju izašli na glasanje. Podaci IRES-a pokazuju skoro savršenu ravnotežu od 50:50 izmedju muškaraca i žena koji su glasali za Johanisa. Za Vioriku Dančila glasalo je više žena nego muškaraca, odnos je bio od 54:46. Po uzrastu, za Johanisa je glasalo 45% birača starijih od 45 godina, a za Vioriku Dančila 78% birača. Najveci broj birača sa srednjom stručnom spremnom glasalo skoro u istom procentu za oba kandidata (55:56). 34% glasača sa visokom stručnom spremom glasalo je za Johanisa, a za Vioriku Dančila samo 17%. Samo jedna trečina penzionera glasala je za Johanisa. Viorika Dančila 50% glasova dobila je od penzionera, 32% od zaposlenih, 11% od domačica i nezaposlebnih i 4% od osoba slobodnih profesija. Najveći broj glasova za Johanisa došao je iz gradskih sredina, 62% i samo 38% iz seoskih, dok je u slučaju Viorike Dancila odnos bio od 52:48. Po regijama, kandidatkinja Socijaldemokratske partije osvojila je 53% na jugu zemlje, u Olteniji i Vlaškoj, odakle je rodom, a Johanis samo 44%. Transilvanija ostaje i dalje solidno uporište za predsednika koji je ovde osvojio 37% glasova, a Viorika Dančila samo 25%. U Moldaviji Johanis je osvojio 19% a Viorika Dančila 22%. Iako različita sa sociološke tačke,rumunska dijaspora je masovno glasala za Johanisa koji je od naših državljana iz inostranstva dobio 95% glasova od ukupno milion izraženih.

Vesti (16.12.2025)
Aktuelnosti Уторак, 16 децембар 2025

Vesti (16.12.2025)

Kako javlja agencija Tanjug predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je 10. decembra telefonom sa svojim rumunskim kolegom Nikušorom Danom o...

Vesti (16.12.2025)
Sursa foto: RRA / Petruța Obrejan
Aktuelnosti Понедељак, 15 децембар 2025

Protesti za reformu pravosuđa (15.12.2025)

Hiljade ljudi izašlo je na ulice poslednjih dana u Bukureštu, ali i u drugim gradovima u zemlji – Aradu, Klužu, Temišvaru, Sibinju,...

Protesti za reformu pravosuđa (15.12.2025)
Zamak Bran (foto: Ştefan Baciu - RRI)
Aktuelnosti Четвртак, 11 децембар 2025

Zamci u Rumuniji

Danas ćemo se upoznati sa nekim od najimpozantnijih srednjovekovnih zamaka u Rumuniji, koji nisu samo jednostavne kamene građevine, već prava...

Zamci u Rumuniji
Vesti (09.12.2025)
Aktuelnosti Уторак, 09 децембар 2025

Vesti (09.12.2025)

Radovali smo se i uzvikivali „ Rumunijo, srećan Dan državnosti!“, bili smo ponosni i srećni što smo videli boje trobojke projektovane na...

Vesti (09.12.2025)
Aktuelnosti Субота, 06 децембар 2025

Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (06.12.2025)

1.Decembar, Nacionalni praznik Rumunije, obeležen je paradama, vojnim i religioznim svečanostima. Centralna svečanost održana je u Bukureštu na...

Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (06.12.2025)
Aktuelnosti Cреда, 03 децембар 2025

Veštačka inteligencija i modeliranje veština zaposlenih ( 03.12.2025)


Izveštaj Svetskog ekonomskog foruma pokazuje da će se skoro 39% sadašnjih veština zaposlenih promeniti do 2030. godine, ali veštačka...

Veštačka inteligencija i modeliranje veština zaposlenih ( 03.12.2025)

Aktuelnosti Уторак, 02 децембар 2025

Vesti (02.12.2025)

Predsednik Nikušor Dan primio je ambasadora Crne Gore, Danila Brajovića, radi predaje akreditivnih pisama. Predsednik je pozdravio intenzivan...

Vesti (02.12.2025)
Aktuelnosti Cреда, 05 новембар 2025

Potreba, i u Rumuniji, za Nacionalnom hramom (05.11.2025)

Rumunija je bila jedina većinski pravoslavna zemlja na svetu koja nije imala Nacionalan hram, iako je ideja o izgradnji takvog zdanja postojala još...

Potreba, i u Rumuniji, za Nacionalnom hramom (05.11.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company