Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Komemoracija Holokausta (27.01.2020)

Pre 75 godina, pri kraju Drugog svetskog rata, oslobodjeni su poslednji zarobljenici nacističkog logora Aušvic-Birkenau na okupiranom južnom delu Poljske. Okvalifikovana najsurovijom fabrikom smrti, logor, specijalno zamišljen za eliminisanje realnih ili izmišljenih neprijatelja, postao je emblematično mesto za primenu takozvanog ,,krajnjeg rešenja pomoču kojeg je hitlerovski režim želeo da eliminiše Jevreje u Evropi. Prema statističkim podacima u manjue od pet godina preko milion osoba, večinom Jevreja ubijeno je u Aušvic-Birkenau. Ukupno šest miliona Jevreja, žrtve Nemačke i njenih satelita, poginulo je u Drugom svetskom ratu. Medju ovima i nekoliko stotina hiljada Jevreja rodom iz Rumunije. Rumunski pro-nemački režim maršala Jona Antoneskua proterao je mnoge Jevreje u Pridnjestrovlje, druge su madjarski fašiti koji su okupirali severozapadni deo Transilvanije, poslati direktno u nacističke logore. Religiozne i lajičkesvečanosti, simpozioni, filmske predstave, izložbe organizovane su povodom komemoracije Holokausa u Rumuniji. Premijer Rumunije Ludovik Orban, koji je prisustvovao u ponedeljak na ceremenijama u Aušvicu, pod pokrovitelhjstvom poljskog predsednika Andžeja Dude, naglasio je da je ,,ovo potrebna vežba za prisećanje, sažaljenje i očuvanje budne savesti ‘. Predsednik rumunske vlade smatra da ,,danas, 75 godina nakon oslobadjanja iz logora smrti Aušvic-Birkenau, svet se može smatrati solidarnim sa borbom protiv antisemitizma, rasizma, ksenofobije i netrpeljivosti

Komemoracija Holokausta (27.01.2020)
Komemoracija Holokausta (27.01.2020)

, 27.01.2020, 11:49

Pre 75 godina, pri kraju Drugog svetskog rata, oslobodjeni su poslednji zarobljenici nacističkog logora Aušvic-Birkenau na okupiranom južnom delu Poljske. Okvalifikovana najsurovijom fabrikom smrti, logor, specijalno zamišljen za eliminisanje realnih ili izmišljenih neprijatelja, postao je emblematično mesto za primenu takozvanog ,,krajnjeg rešenja pomoču kojeg je hitlerovski režim želeo da eliminiše Jevreje u Evropi. Prema statističkim podacima u manjue od pet godina preko milion osoba, večinom Jevreja ubijeno je u Aušvic-Birkenau. Ukupno šest miliona Jevreja, žrtve Nemačke i njenih satelita, poginulo je u Drugom svetskom ratu. Medju ovima i nekoliko stotina hiljada Jevreja rodom iz Rumunije. Rumunski pro-nemački režim maršala Jona Antoneskua proterao je mnoge Jevreje u Pridnjestrovlje, druge su madjarski fašiti koji su okupirali severozapadni deo Transilvanije, poslati direktno u nacističke logore. Religiozne i lajičkesvečanosti, simpozioni, filmske predstave, izložbe organizovane su povodom komemoracije Holokausa u Rumuniji. Premijer Rumunije Ludovik Orban, koji je prisustvovao u ponedeljak na ceremenijama u Aušvicu, pod pokrovitelhjstvom poljskog predsednika Andžeja Dude, naglasio je da je ,,ovo potrebna vežba za prisećanje, sažaljenje i očuvanje budne savesti ‘. Predsednik rumunske vlade smatra da ,,danas, 75 godina nakon oslobadjanja iz logora smrti Aušvic-Birkenau, svet se može smatrati solidarnim sa borbom protiv antisemitizma, rasizma, ksenofobije i netrpeljivosti


Premijer je precizirao da ,,Rumunija i kao članica Evropske Unije promoviše toleranciju i mir medju ljudima i učestvuje aktivno u procesu očuvanja sećanja na Holokaust



Preko 200 osoba koje su preživele Holokaust pridružile su se političarima na mestu bivšeg nacističkog logora. Prošle nedelje predsednik Rumunije Klaus Johanis u društvu oko 50 šefova država prisustvovao je u Izraelu na medjunarodnom forumu o komemoraciji žrtvama Holokausta. Predsednik Johanis je ovom prilikom razgovarao sa svojim izraelskim kolegom Reuvenom Rivlinom kome je dao uveravanja da će Rumunija i dalje čuvati sećanje na Holokaust i zalagati se za suzbijanje antisemitizma, sprečavanje diskriminacije i svake vrste nasilja. Prisustvo šefa rumunske države ovom dogadjaji spada u seriju inivijativa naše zemlje za promovisanje evropskih vrednosti, tolerancije i poštovanja osnovnih prava i sloboda, precizirala je Predsednička administracija u Bukureštu.

Vesti (16.12.2025)
Aktuelnosti Уторак, 16 децембар 2025

Vesti (16.12.2025)

Kako javlja agencija Tanjug predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je 10. decembra telefonom sa svojim rumunskim kolegom Nikušorom Danom o...

Vesti (16.12.2025)
Sursa foto: RRA / Petruța Obrejan
Aktuelnosti Понедељак, 15 децембар 2025

Protesti za reformu pravosuđa (15.12.2025)

Hiljade ljudi izašlo je na ulice poslednjih dana u Bukureštu, ali i u drugim gradovima u zemlji – Aradu, Klužu, Temišvaru, Sibinju,...

Protesti za reformu pravosuđa (15.12.2025)
Zamak Bran (foto: Ştefan Baciu - RRI)
Aktuelnosti Четвртак, 11 децембар 2025

Zamci u Rumuniji

Danas ćemo se upoznati sa nekim od najimpozantnijih srednjovekovnih zamaka u Rumuniji, koji nisu samo jednostavne kamene građevine, već prava...

Zamci u Rumuniji
Vesti (09.12.2025)
Aktuelnosti Уторак, 09 децембар 2025

Vesti (09.12.2025)

Radovali smo se i uzvikivali „ Rumunijo, srećan Dan državnosti!“, bili smo ponosni i srećni što smo videli boje trobojke projektovane na...

Vesti (09.12.2025)
Aktuelnosti Субота, 06 децембар 2025

Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (06.12.2025)

1.Decembar, Nacionalni praznik Rumunije, obeležen je paradama, vojnim i religioznim svečanostima. Centralna svečanost održana je u Bukureštu na...

Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (06.12.2025)
Aktuelnosti Cреда, 03 децембар 2025

Veštačka inteligencija i modeliranje veština zaposlenih ( 03.12.2025)


Izveštaj Svetskog ekonomskog foruma pokazuje da će se skoro 39% sadašnjih veština zaposlenih promeniti do 2030. godine, ali veštačka...

Veštačka inteligencija i modeliranje veština zaposlenih ( 03.12.2025)

Aktuelnosti Уторак, 02 децембар 2025

Vesti (02.12.2025)

Predsednik Nikušor Dan primio je ambasadora Crne Gore, Danila Brajovića, radi predaje akreditivnih pisama. Predsednik je pozdravio intenzivan...

Vesti (02.12.2025)
Aktuelnosti Cреда, 05 новембар 2025

Potreba, i u Rumuniji, za Nacionalnom hramom (05.11.2025)

Rumunija je bila jedina većinski pravoslavna zemlja na svetu koja nije imala Nacionalan hram, iako je ideja o izgradnji takvog zdanja postojala još...

Potreba, i u Rumuniji, za Nacionalnom hramom (05.11.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company