Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Najveće hodočašće pravoslavaca u Rumuniji (10.10.2022)

Sve religije sveta – bilo da se radi o islamu, judaizmu, budizmu ili hinduizmu – imaju bar jedno veliko hodočašće. Što se tiče hrišćanstva, ono obiluje takvim verskim manifestacijama. Jerusalim, Rim, Santjago de Kompostela, Lurd ili Sveta Gora samo su neka od poznatih hodo;asnih mesta hrišćanskog sveta. U Rumuniji, koja je uglavnom pravoslavna, u oktobru otvara se godišnja sezona najvažnijih hodočašća, hodočašćem u Jašiju, u srcu Moldove. Megafenomen i verski i društveni, hodočašću prisustvuju stotine hiljada ljudi koji odlaze da se poklone relikvijaru sa moštima Svete Petke, zaštitnice ovog kraja u istočnoj Rumuniji. Ove godine revnost i radost vernog naroda su dvostruki. Dve godine, zbog pandemije, nisu smeli ili nisu hteli da putuju onoliko i koliko su želeli. Međutim, ove jeseni je prvi put posle dve godine da se hodočašće u Jašiju odvija u dobroj tradiciji pre pojave Kovid-a, zato je radost hodočasnika da učestvuju sve veća. Ako je u katoličkom hodočašću danak koji čovek odaje svetom geografski – vernici idu peške, u pravoslavlju hodočašća imaju i druge zajedničke karakteristike: ljudi stoje u red a kada stignu do moštiju Svete Petke, poklone se i celivaju mošti. Hodočasnici su svih uzrasta, ima muškaraca i žena, iz svih društvenih slojeva, najviše iz Rumunije, ali dolaze i iz inostranstva. Od idiličnog hodočasnika iz udaljenog sela do veoma sofisticiranog iz velikog grada, spektar učesnika je veoma širok. Za neke posmatrače ovog fenomena, hodočašća su anahronizmi postmodernističkog doba. Prema istraživačima u ovoj oblasti, uvek je postojala stigmatizacija hodočasnika i to se ne dešava samo u Rumuniji, niti samo u naše vreme. Međutim, treba napomenuti da su, u milenijumskoj istoriji rumunskog pravoslavlja, hodočašća u obliku dugog reda čekanja relativno skorašnja verska praksa. Hodočašća su se pojavila krajem 90-ih, posle pada komunizma, kada su ljudi umesto urušenog sistema osetili potrebu da stave nešto što bi dalo smisao i pravac njihovoj egzistenciji. Međutim, hodočašća su uspela da ispune ovu misiju sa velikim uspehom za mnoge građane ove zemlje. Posle hodočašća iz Jašija, koje će se završiti odmah posle 14. oktobra, uslediće još nekoliko u Bukureštu. Zatim, u manastiru Černika, blizu prestonice, u manastiru Nikula, u srcu Transilvanije, ili u Kurtea de Arđeša, na jugu Rumunije.

Najveće hodočašće pravoslavaca u Rumuniji (10.10.2022)
Najveće hodočašće pravoslavaca u Rumuniji (10.10.2022)

, 10.10.2022, 13:57

Sve religije sveta – bilo da se radi o islamu, judaizmu, budizmu ili hinduizmu – imaju bar jedno veliko hodočašće. Što se tiče hrišćanstva, ono obiluje takvim verskim manifestacijama. Jerusalim, Rim, Santjago de Kompostela, Lurd ili Sveta Gora samo su neka od poznatih hodo;asnih mesta hrišćanskog sveta. U Rumuniji, koja je uglavnom pravoslavna, u oktobru otvara se godišnja sezona najvažnijih hodočašća, hodočašćem u Jašiju, u srcu Moldove. Megafenomen i verski i društveni, hodočašću prisustvuju stotine hiljada ljudi koji odlaze da se poklone relikvijaru sa moštima Svete Petke, zaštitnice ovog kraja u istočnoj Rumuniji. Ove godine revnost i radost vernog naroda su dvostruki. Dve godine, zbog pandemije, nisu smeli ili nisu hteli da putuju onoliko i koliko su želeli. Međutim, ove jeseni je prvi put posle dve godine da se hodočašće u Jašiju odvija u dobroj tradiciji pre pojave Kovid-a, zato je radost hodočasnika da učestvuju sve veća. Ako je u katoličkom hodočašću danak koji čovek odaje svetom geografski – vernici idu peške, u pravoslavlju hodočašća imaju i druge zajedničke karakteristike: ljudi stoje u red a kada stignu do moštiju Svete Petke, poklone se i celivaju mošti. Hodočasnici su svih uzrasta, ima muškaraca i žena, iz svih društvenih slojeva, najviše iz Rumunije, ali dolaze i iz inostranstva. Od idiličnog hodočasnika iz udaljenog sela do veoma sofisticiranog iz velikog grada, spektar učesnika je veoma širok. Za neke posmatrače ovog fenomena, hodočašća su anahronizmi postmodernističkog doba. Prema istraživačima u ovoj oblasti, uvek je postojala stigmatizacija hodočasnika i to se ne dešava samo u Rumuniji, niti samo u naše vreme. Međutim, treba napomenuti da su, u milenijumskoj istoriji rumunskog pravoslavlja, hodočašća u obliku dugog reda čekanja relativno skorašnja verska praksa. Hodočašća su se pojavila krajem 90-ih, posle pada komunizma, kada su ljudi umesto urušenog sistema osetili potrebu da stave nešto što bi dalo smisao i pravac njihovoj egzistenciji. Međutim, hodočašća su uspela da ispune ovu misiju sa velikim uspehom za mnoge građane ove zemlje. Posle hodočašća iz Jašija, koje će se završiti odmah posle 14. oktobra, uslediće još nekoliko u Bukureštu. Zatim, u manastiru Černika, blizu prestonice, u manastiru Nikula, u srcu Transilvanije, ili u Kurtea de Arđeša, na jugu Rumunije.

Vesti (16.12.2025)
Aktuelnosti Уторак, 16 децембар 2025

Vesti (16.12.2025)

Kako javlja agencija Tanjug predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je 10. decembra telefonom sa svojim rumunskim kolegom Nikušorom Danom o...

Vesti (16.12.2025)
Sursa foto: RRA / Petruța Obrejan
Aktuelnosti Понедељак, 15 децембар 2025

Protesti za reformu pravosuđa (15.12.2025)

Hiljade ljudi izašlo je na ulice poslednjih dana u Bukureštu, ali i u drugim gradovima u zemlji – Aradu, Klužu, Temišvaru, Sibinju,...

Protesti za reformu pravosuđa (15.12.2025)
Zamak Bran (foto: Ştefan Baciu - RRI)
Aktuelnosti Четвртак, 11 децембар 2025

Zamci u Rumuniji

Danas ćemo se upoznati sa nekim od najimpozantnijih srednjovekovnih zamaka u Rumuniji, koji nisu samo jednostavne kamene građevine, već prava...

Zamci u Rumuniji
Vesti (09.12.2025)
Aktuelnosti Уторак, 09 децембар 2025

Vesti (09.12.2025)

Radovali smo se i uzvikivali „ Rumunijo, srećan Dan državnosti!“, bili smo ponosni i srećni što smo videli boje trobojke projektovane na...

Vesti (09.12.2025)
Aktuelnosti Субота, 06 децембар 2025

Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (06.12.2025)

1.Decembar, Nacionalni praznik Rumunije, obeležen je paradama, vojnim i religioznim svečanostima. Centralna svečanost održana je u Bukureštu na...

Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (06.12.2025)
Aktuelnosti Cреда, 03 децембар 2025

Veštačka inteligencija i modeliranje veština zaposlenih ( 03.12.2025)


Izveštaj Svetskog ekonomskog foruma pokazuje da će se skoro 39% sadašnjih veština zaposlenih promeniti do 2030. godine, ali veštačka...

Veštačka inteligencija i modeliranje veština zaposlenih ( 03.12.2025)

Aktuelnosti Уторак, 02 децембар 2025

Vesti (02.12.2025)

Predsednik Nikušor Dan primio je ambasadora Crne Gore, Danila Brajovića, radi predaje akreditivnih pisama. Predsednik je pozdravio intenzivan...

Vesti (02.12.2025)
Aktuelnosti Cреда, 05 новембар 2025

Potreba, i u Rumuniji, za Nacionalnom hramom (05.11.2025)

Rumunija je bila jedina većinski pravoslavna zemlja na svetu koja nije imala Nacionalan hram, iako je ideja o izgradnji takvog zdanja postojala još...

Potreba, i u Rumuniji, za Nacionalnom hramom (05.11.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company