Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Od vladavine prava do evropskih fondova (18.01.2019)

Evrospki parlament je velikom većinom izglasao nacrt Pravilnika Evropske komisije na osnovu kojeg jedna država može ostati bez evropskih fondova ukoliko lokalne vlasti ugrožavaju vladavinu prava. Ova mera je često spomenuta, usred autoritarnih okršaja liberalne vlade u Mađarskoj i konzervativne u Poljskoj. Evropske institucije i večina evroparlamentaraca, koji smatraju izmene zakona o pravosuđu i krivičnih zakona, način na koji pokušavaju smenjivanje šefova glavnih tužilaštva i neravnomerna intervencija snaga javnog reda na mitingu od avgusta meseca kršenjem vladavine prava, često su kritikovali levičarsku Vladu i Socijaldemokratsku partiju na vlasti u Bukureštu. Nacrt pravilnika biće primenjen u slučaju svih država članica. Predviđeno je da Evropska komisija, u saradnji sa grupom eksperata, utvrdi da li se u nekoj državi članici vladavina prava nalazi u opasnost zbog intervencije u radu sudova ili zbog nedostatka mera za borbu protiv pronevere i korupcije. Zatim komisija će odrediti kaznene mere, zavisno od stepena nepoštovanja vladavine prava, odnosno ili će predložiti smanjenje fondova, ili zamrzavanje isplata od strane EU dotičnoj državi. Odluku treba da usvoje Parlament i Savet ministara. Država kojoj su blokirani ili smanjeni evropski fondovi obavezna je da primaocima evropskih fondova isplati te sume iz nacionalnog budžeta. Rumunski evroparlamnetarac, Mrijan –Žan Marinesku, glasao je za ovaj nacrt, ali kaže da je neophodno da bude poboljšan: ,,Teško je da glasaš za nešto što postoji mogućnost da se može primeniti u slučaju tvoje zemlje. Istovremeno, međutim treba da ispoštuješ neke principe. Evidentno je da evropski novac treba da ispoštuje sve propise i, u trenutku kada se poajvljuju nepravilnosti kada je reč o vladavini prava, naravno da se one mogu pojaviti ikada je reč o budžetu. Zbog toga ja smatram da takav pravilnik treba da postoji, ali ga treba poboljšati. Treba da postoji proporcionalnost izneđu kazne i učinjenog dela, kao i svuda’’. Evroparlamentarac Alijanse liberala i demokrata, Norika Nikolaj je glasala protiv, a evo i zašto:,,Večina novih država članica, ali i Španija, Portugalija, Italija se plaše da zbog vlada na vlasti ne budu subjekat formule koju Komisija može da promoviše u cilju suspendovanja fondova. Doneti jedan normativni akt koji ne sadrži nijedan objektivan kriterijum i prepuštati funkcionerima Evropske komisije da analiziraju, bez definicije, bez kriterijuma, nepoštovanje vladavine prava, neprihvatljivo je’’. Do usvajanja, pravilnik treba da pređe dug put i treba da ga jednoglasno usvoje šefovi država i vlada. Nacrt je obuhvaćen u nacrtu budžeta za 2021-20127.

Od vladavine prava do evropskih fondova (18.01.2019)
Od vladavine prava do evropskih fondova (18.01.2019)

, 18.01.2019, 14:32

Evrospki parlament je velikom većinom izglasao nacrt Pravilnika Evropske komisije na osnovu kojeg jedna država može ostati bez evropskih fondova ukoliko lokalne vlasti ugrožavaju vladavinu prava. Ova mera je često spomenuta, usred autoritarnih okršaja liberalne vlade u Mađarskoj i konzervativne u Poljskoj. Evropske institucije i večina evroparlamentaraca, koji smatraju izmene zakona o pravosuđu i krivičnih zakona, način na koji pokušavaju smenjivanje šefova glavnih tužilaštva i neravnomerna intervencija snaga javnog reda na mitingu od avgusta meseca kršenjem vladavine prava, često su kritikovali levičarsku Vladu i Socijaldemokratsku partiju na vlasti u Bukureštu. Nacrt pravilnika biće primenjen u slučaju svih država članica. Predviđeno je da Evropska komisija, u saradnji sa grupom eksperata, utvrdi da li se u nekoj državi članici vladavina prava nalazi u opasnost zbog intervencije u radu sudova ili zbog nedostatka mera za borbu protiv pronevere i korupcije. Zatim komisija će odrediti kaznene mere, zavisno od stepena nepoštovanja vladavine prava, odnosno ili će predložiti smanjenje fondova, ili zamrzavanje isplata od strane EU dotičnoj državi. Odluku treba da usvoje Parlament i Savet ministara. Država kojoj su blokirani ili smanjeni evropski fondovi obavezna je da primaocima evropskih fondova isplati te sume iz nacionalnog budžeta. Rumunski evroparlamnetarac, Mrijan –Žan Marinesku, glasao je za ovaj nacrt, ali kaže da je neophodno da bude poboljšan: ,,Teško je da glasaš za nešto što postoji mogućnost da se može primeniti u slučaju tvoje zemlje. Istovremeno, međutim treba da ispoštuješ neke principe. Evidentno je da evropski novac treba da ispoštuje sve propise i, u trenutku kada se poajvljuju nepravilnosti kada je reč o vladavini prava, naravno da se one mogu pojaviti ikada je reč o budžetu. Zbog toga ja smatram da takav pravilnik treba da postoji, ali ga treba poboljšati. Treba da postoji proporcionalnost izneđu kazne i učinjenog dela, kao i svuda’’. Evroparlamentarac Alijanse liberala i demokrata, Norika Nikolaj je glasala protiv, a evo i zašto:,,Večina novih država članica, ali i Španija, Portugalija, Italija se plaše da zbog vlada na vlasti ne budu subjekat formule koju Komisija može da promoviše u cilju suspendovanja fondova. Doneti jedan normativni akt koji ne sadrži nijedan objektivan kriterijum i prepuštati funkcionerima Evropske komisije da analiziraju, bez definicije, bez kriterijuma, nepoštovanje vladavine prava, neprihvatljivo je’’. Do usvajanja, pravilnik treba da pređe dug put i treba da ga jednoglasno usvoje šefovi država i vlada. Nacrt je obuhvaćen u nacrtu budžeta za 2021-20127.

Vesti (16.12.2025)
Aktuelnosti Уторак, 16 децембар 2025

Vesti (16.12.2025)

Kako javlja agencija Tanjug predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je 10. decembra telefonom sa svojim rumunskim kolegom Nikušorom Danom o...

Vesti (16.12.2025)
Sursa foto: RRA / Petruța Obrejan
Aktuelnosti Понедељак, 15 децембар 2025

Protesti za reformu pravosuđa (15.12.2025)

Hiljade ljudi izašlo je na ulice poslednjih dana u Bukureštu, ali i u drugim gradovima u zemlji – Aradu, Klužu, Temišvaru, Sibinju,...

Protesti za reformu pravosuđa (15.12.2025)
Zamak Bran (foto: Ştefan Baciu - RRI)
Aktuelnosti Четвртак, 11 децембар 2025

Zamci u Rumuniji

Danas ćemo se upoznati sa nekim od najimpozantnijih srednjovekovnih zamaka u Rumuniji, koji nisu samo jednostavne kamene građevine, već prava...

Zamci u Rumuniji
Vesti (09.12.2025)
Aktuelnosti Уторак, 09 децембар 2025

Vesti (09.12.2025)

Radovali smo se i uzvikivali „ Rumunijo, srećan Dan državnosti!“, bili smo ponosni i srećni što smo videli boje trobojke projektovane na...

Vesti (09.12.2025)
Aktuelnosti Субота, 06 децембар 2025

Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (06.12.2025)

1.Decembar, Nacionalni praznik Rumunije, obeležen je paradama, vojnim i religioznim svečanostima. Centralna svečanost održana je u Bukureštu na...

Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (06.12.2025)
Aktuelnosti Cреда, 03 децембар 2025

Veštačka inteligencija i modeliranje veština zaposlenih ( 03.12.2025)


Izveštaj Svetskog ekonomskog foruma pokazuje da će se skoro 39% sadašnjih veština zaposlenih promeniti do 2030. godine, ali veštačka...

Veštačka inteligencija i modeliranje veština zaposlenih ( 03.12.2025)

Aktuelnosti Уторак, 02 децембар 2025

Vesti (02.12.2025)

Predsednik Nikušor Dan primio je ambasadora Crne Gore, Danila Brajovića, radi predaje akreditivnih pisama. Predsednik je pozdravio intenzivan...

Vesti (02.12.2025)
Aktuelnosti Cреда, 05 новембар 2025

Potreba, i u Rumuniji, za Nacionalnom hramom (05.11.2025)

Rumunija je bila jedina većinski pravoslavna zemlja na svetu koja nije imala Nacionalan hram, iako je ideja o izgradnji takvog zdanja postojala još...

Potreba, i u Rumuniji, za Nacionalnom hramom (05.11.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company